HDZ BiH s 37 posto glasova vodi na lokalnim izborima u Mostaru, slijedi probošnjačka koalicija 29,49 posto koju predvodi SDA te BH blok u kojemu su SDP i Naša stranka s 11.36 posto i Hrvatska republikanska stranke s 7,74 posto, prema privremenim podacima.
Za HDZ BiH glasovalo 11.973 birača, za Koalicija za Mostar, koju uz SDA čini još nekoliko manjih bošnjačkih stranaka, 9.421, za BH blok 3.629 i za Hrvatsku republikansku stranku 2.474.
Mostarski profesor i kandidat Hrvatske republikanske stranke Slavko Zovko ističe kako su zadovoljni rezultatom, kao mlada stranka ostvarili su odličan rezultat.
“S ovim se izborima Hrvatska republikanska stranka nametnula kao druga najjača stranka među hrvatskim strankama, a treći smo ukupno u gradu”.
Dodaje kako imaju tri mandata te će vjerojatno osvojiti još jedan. “Ispuniti naše ciljeve iz kampanje. Zalagati se za reviziju gradske uprave te rješavanje komunalnih i infrastrukturnih problema. Usmjereni smo na razvoj i napredak Mostara”, govori nam o budućim planovima.
Dalje navodi kako je zapadni Mostar heterogeniji, dok je istočna strana homogenija, pa se stranke ne natječu na istočnoj strani jer nemaju biračko tijelo.
U tri većinske hrvatske izborne jedinice Jug, Zapad i Jugozapad još je uvjerljivija prednost HDZ-a BiH koji ima iznad 50 posto potpore birača. U većinskim bošnjačkim područjima Stari Grad, Jugoistok i Sjever očekivano je slavila bošnjačka koalicija koju predvodi SDA.
Mostarsko gradsko vijeće broji 35 vijećnika, a iz njega se posredno bira gradonačelnik. U dva kruga glasovanja za izbor gradonačelnika potrebno je osigurati dvotrećinsku potporu, dok u trećem krugu odlučuje obična većina vijećnika.
Podsjetimo, lokalni izbori u Mostaru održani su u nedjelju, prvi izbori nakon 12 godina. Glasovalo je nešto više od 50.000 birača.
Ustavni sud BiH izmijenio izborne propise koji se odnose na taj grad, a sredinom godine postignut politički dogovor uz posredovanje međunarodnih dužnosnika o načinu izbora gradskih vijećnika.
HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) više od devet godina bezuspješno su pregovarale o novim izbornim pravilima odnosno tome koliko će se vijećnika birati iz koje izborne jedinice. Usuglasili su se o tome tek sredinom 2020. i to nakon snažnog pritiska međunarodne zajednice i nakon presude Europskog suda za ljudska prava iz listopada 2019. po tužbi Mostarke Irme Baralije.
Europski je sud presudio kako činjenica da u Mostaru tako dugo nije bilo izbora predstavlja kršenje ljudskih i građanskih prava stanovnika tog grada.
