Diskusije o cjepivu AstraZenece ne prestaju. Ozbiljan broj hrvatskih građana odbija se cijepiti cjepivom Vaxzervia, kako se sada službeno zove cjepivo koje su razvili Oxford i britansko-švedska farmaceutska kompanija AstraZeneca.
Na internetskoj stranici Statista, često citiranog izvora po mnogim statističkim pitanjima, navedeno je i to da je oxfordsko cjepivo najjeftinije je od trenutačno u EU registriranih cjepiva protiv COVID-19. Stoji 6 eura po dozi.
Manje nuspojava od drugih Jeftinije je i od Sputnika V i od kineskog Sinovaca i od cjepiva Johnson & Johnsona. Tamo navode i kako bi BioNTech i Pfizer od prodaje svojeg cjepiva Comirnaty samo ove godine trebali zaraditi 21,5 milijardi dolara, Moderna 19,6, AstraZeneca ‘tek’ 1,9 milijardu.
Je li to dovoljan dokaz teorije zavjere protiv AstraZenece i njezina ‘narodnog’ cjepiva?
Nuspojave AstraZenecinog cjepiva daleko su češće spominjana tema od nuspojava kod drugih cjepiva. No, prema podacima HALMED-a, nakon gotovo 350.000 primijenjenih doza svih cjepiva zabilježeno je 2288 prijava sumnji na nuspojave, a među njima nije vodeća AstraZeneca. Tih prijava ja 1193 za Pfizerovo cjepivo, a 934 na AstraZenecino. Krvni ugrušci u tom kontekstu vruća su tema.
“Europska agencija za lijekove (EMA) je u zadnjem priopćenju istaknula da postoji vjerojatna povezanost između cijepljenja ovim cjepivom i rijetke pojave krvnih ugrušaka u venskim sinusima mozga i utrobnim venama praćenih smanjenim brojem trombocita u krvi koji se javljaju unutar dva tjedna od cijepljenja. Pojava nije povezana sa dobi, spolom i drugim karakteristikama. Tu izjavu EMA temelji na 62 slučaja ugrušaka u venskim sinusima i 25 u utrobnim venama koji su prijavljeni nakon cijepljenja 25 milijuna osoba do 22. ožujka ove godine. Od navedenih slučajeva 18 je završilo sa smrtnim ishodom”, rekao je prof. dr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, piše Večernji list.
