I treći krug pregovora između EU-a i Velike Britanije o budućim odnosima, koji je završio u petak, nije donio gotovo nikakav pomak, a obje strane se međusobno optužuju za izostanak napretka.
“Osim nekih sitnih pomaka nije postignut napredak o najtežim pitanjima”, izjavio je glavni europski pregovorač Michel Barnier na konferenciji za novinare nakon završetka trećeg kruga pregovora koji su obavljeni putem video-veze.
“Žao mi je što smo ostvarili vrlo mali napredak prema sporazum o najvažnijim otvorenim pitanjima”, rekao je britanski pregovarač David Frost.
Najveća prepreka u pregovorima su jednaki uvjeta na tržištu na čemu insistira EU. Bruxelles želi izbjeći da britanska poduzeća dobiju pristup europskom tržištu, a da pritom mogu snižavati standarde i biti konkurentnija od drugih.
EU traži da se London obveže da će poštovati europske norme u području socijalnih prava, rada, okoliša, fiskalnih pravila i druge norme. London to odbacuje tvrdeći da ne želi da im itko izvan kreira zakone i propise.
“Oni nastoje zadržati iste koristi kao zemlja članica na našem jedinstvenom tržištu, ali ne žele ista prava i obveze”, izjavio je Barnier.
“Glavna prepreka je inzistiranje EU-a na tzv. ‘jednakim uvjetima’, što bi ovu zemlju vezalo uz zakonodavstvo i standarde EU-a i što bi određivalo domaći pravni režima na dosad nezabilježen način u sporazumima o slobodnoj trgovini. Čim EU prizna da nećemo zaključiti sporazum na tom temelju, moći ćemo ostvariti napredak”, rekao je Frost.
Ujedinjena Kraljevina napustila je EU 31. siječnja, a prema ugovoru o razdruživanju, prijelazno razdoblje traje do kraja ove godine. Za vrijeme prijelaznog razdoblja Velika Britanija poštuje sva pravila EU-a kao da je članica, jedino što ne može sudjelovati u donošenju odluka.
Budući da je za sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini kojim bi se definirali budući odnosi ostalo jako malo vremena i upitno je hoće li se išta uspjeti dogovoriti, nameće se pitanje hoće li London tražiti produljenje prijelaznog razdoblja, što je moguće prema odredbama sporazuma o razdruživanju.
Međutim, vlada premijera Borisa Johnsona od samog početka insistira da neće tražiti produljenje i da će od 1. siječnja 2021. godine Velika Britanija biti potpuno neovisna sa ili bez ugovor s EU-om. Zahtjev za produljenje, ako se London na to odluči, treba se uputiti najkasnije u lipnju.
Više analitačara upozorava da je namjera Johnsonove vlade da svu krivicu za gospodarske poteškoće koje će neminovno uslijediti ako ne dođe do sporazuma pripiše posljedicama pandemije koronavirusa.
EU i Velika Britanija imaju posve različit pristup pregovorima. London želi zaključiti više zasebnih sektorskih sporazuma, dok Unija želi jedan sveobuhvatni sporazum, jer je tako lakše uspostaviti mehanizme koji nadziru provedbu sporazuma.
Sljedeći, ključni krug pregovora najavljen je za 1. lipnja.
