HOĆE LI NJEMAČKA NAKON MOĆNE ANGELE I DALJE VLADATI EU? Vidmarović: Pojavile su se države koje se ne boje staviti veto! Objasnio i potop desnice u Hrvatskoj

Twitter

Njemačku čeka takozvana superizborna godina ili “Superwahljahr”. Politička scena u Njemačkoj se uslijed pandemije i potresnih napetosti unutar Europske unije preslaguje u potpunosti, a povrh svega, odlazi i Angela Merkel, dugogodišnja vladarica njemačke i europske politike.

Njezina stranka Kršćansko-demokratska unija (CDU) i dalje je najjača stranka na nacionalnoj razini, ali unatoč tome, na provedenim izborima u dvije savezne države, CDU je ostvario jedan od najtežih poraza. U Baden-Württembergu, u glavnom gradu Stuttgartu, očekivano su pobjedu odnijeli Zeleni, a u saveznoj državi Rheinland-Pfalz (Porajnje-Falačka) pobijedili su socijaldemokrati (SPD) kojima su ankete davale tek malu prednost. Ipak SPD je prema izlaznim anketama osvojio 35,5 posto glasova, a CDU 26,9 posto.

Izjave koje pristižu iz CDU-a daju naslutiti kako u toj stranci nisu nimalo zadovoljni, dapače, razočarani su i zabrinuti. Što ovi rezultati izbora govore o političkoj slici Njemačke i Europske unije za Dnevno je analizirao vanjskopolitički komentator Branimir Vidmarović koji smatra kako su ovi rezultati nagovještaj svojevrsnih promjena u Njemačkoj.

“CDU izgubio je biračko tijelo s centra i moralnu visinu”

“Ovi porazi CDU-a nagovještaj su promjena u njemačkoj politici, ali ne naglih promjena. CDU apsolutno nije ispuhao svoj potencijal. Koalicija CDU-CSU i dalje je najpopularnija u zemlji. Imaju najviše iskustva i naravno nasljeđe Angele Merkel. Međutim, ovi izbori su indikativni zbog toga što je CDU koliko god jak kao stranka bio u zadnje vrijeme doživio krizu koja je povezana sa nedostatkom inovativnosti njihova programa uslijed čega su počeli gubiti centar gdje su se počeli nametati Zeleni. Oni su po postocima apsolutni dobitnici. U Falačkom Porajnju oni su peta politička opcija, ali kada se sagledaju postoci, oni su dobili najviše. Zeleni se nameću svojom kao jedna nova vrsta političke opcije koja se svrstava u politički centar. Karakterizira ih i progresivizam, ali sa snažnom orijentacijom na klimatske promjene. Sve to je logično jer Nijemce klimatske promjene i sve što ide uz to jako zanima. To su prvenstveno, energetska sigurnost, sigurna energija, zelena energija, neovisnost o nuklearnoj energiji. Sve to brine Nijemce, a treba tome pridodati i koronavirus jer u Njemačkoj ostaje dojam da Vlada u pandemiji nije napravila dobar posao, a osobito sada u pogledu provedbe cijepljenja. Tu su i skandali vezani uz profitiranje na zaštitnoj opremi, maskama i tako dalje. CDU tako gubi svoj centristički položaj i biračku bazu koja se tamo nalazi i uz sve to gubi moralnu visinu zbog skandala koji potresaju stranku. I onda imamo Zelene koji na temelju toga rastu”, govori nam Vidmarović objašnjavajući što je dovelo do ovog gubitka za CDU.



“Ipak, promjene neće doći naglo. Zeleni i dalje imaju znatno manju biračku bazu u odnosu na CDU i CSU”, nadodao je Vidmarović.

Svjetonazorske razlike CDU-a i Zelenih

Kada je u pitanju svjetonazor CDU-a i Zelenih, Vidmarović nam kaže kako su Zeleni u svojoj politici znatno evoluirali.

“Zeleni su u tom pogledu doživjeli veliku evoluciju. Razlika između CDU i Zelenih više nije toliko izražena. Zeleni su progresivniji po pitanju identitetskih politika, istospolonih brakova, migrantske politike. Međutim, po vanjsko-sigurnosnim pitanjima Zeleni su se nametnuli kao jedan pragmatični centar. Oni više nisu pacifisti kao što su to bili u 80-im i 90-im godinama prošlog stoljeća. Oni su sada opcija koja je tvrdi politički centar i mogu konkurirati vladajućima. Ali svjetonazorski su ipak i dalje ljeviji od demokršćana Angele Merkel koji su u u počecima migrantskog vala bili naizgled liberalnog pristupa. Ali iza toga se krio čisti pragmatični interes. Njemačka je trebala radnu snagu i trebat će je i dalje. To je ključni light motiv za razumijevanje te emigracije. Riječ je o čistom ekonomskom interesu koji dan danas postoji i nakon što prođe pandemija, migrantski val se neće zaustaviti. Neće biti tako velik kao prije, ali i dalje će Njemačka biti prisiljena uvoziti radnu snagu”, govori Vidmarović.

Na pitanje hoće li Njemačka ostati najdominantnija članica EU i nakon odlaska Angele Merkel, Vidmarović kaže kako će ekonomski Njemačka i dalje ostati najjača europska država, ali u političkom smislu, stvari se mijenjaju.

Što će biti s Njemačkom kada ode Angela Merkel?

“Što se tiče ekonomije Njemačka će i dalje ostati najjača zemlja Europske unije. U 2020. Njemačka je unatoč lockdownu dosta dobro prošla, bolje od očekivanog. Naravno, 2021. bit će pad, to je neminovno. Hoće li ostati najjača u drugim aspektima, izvrsno je pitanje. Znamo da je Njemačka doslovce dominirala zadnjih petnaestak godina. Sada je ta pozicija klimavija jer se niz zemalja nametnuo u političkom smislu kao alternativa, odnosno, to su zemlje koje traže svoje mjesto pod suncem i traže da se njihov glas čuje u Europskoj uniji. Osim standardno Francuske, sada imamo i Poljsku, Mađarsku, imamo i baltičke zemlje koje su dosta ključne u sigurnosnom smislu što je direktno vezano s američkim utjecajem. Odlaskom Velike Britanije okolnosti za Njemačku nisu postale lakše, već upravo suprotno. Sada je tegoba puno više. Njemačka više nema tu snagu i privlačnost da bude pokretačka sila Europske unije i njene ekonomije. S druge strane, zemlje koje su ušle u Europsku uniju relativno nedavno, postaju sve glasnije i jače. One se u tom vakumu koji je nastao odlaskom Velike Britanije mogu više eksponirati. Svjedočili smo zanimljivim situacijama kada europski proračun nije mogao proći, odnosno mjere pomoći za koronu zato što su državice za koje nikada ne biste pomislili da mogu uložiti veto, su to učinile. Pregovarale su i nametale svoje uvjete. To su Mađarska i Poljska. Sada zapravo više Njemačka nema tu poziciju i mora se oslanjati na Francusku, ali svi drugi nisu zadovoljni tim tandemom. Život će postati interesantan u Europskoj uniji”, smatra Vidmarović koji se osvrnuo i na kontroverzni AFD koji je svojevremeno bio vrlo popularan u Njemačkoj prilikom čega se osvrnuo i na desnu političku scenu u Hrvatskoj.

Desnica u Njemačkoj i Hrvatskoj

“AFD je jako kiksao. S jedne strane je njihova krivica, s druge strane nije. AFD se rodio, odnosno stekao najveću popularnost za vrijeme migrantske krize. Međutim, nakon toga AFD nije bio u stanju napraviti odmak i evoluciju od migrantske retorike prema nečemu privlačnijem za šire biračko tijelo. Ukoliko želite ukrasti birače CDU-a i Zelenih, onda svoju politiku morate prilagoditi i učiniti je mekšom, privlačnijom. Nemoguće je egzistirati na svojim biračima konstantno. Nisu bili dovoljno fleksibilni, a to vidimo i kod nas. Različite desne opcije koje obećavaju na početku ne uspiju na kraju upravo zato jer su fiksirane na jedan problem koji im je dao popularnost. A s druge strane vidimo situaciju kada je AFD stavljen pod sigurnosni nadzor zbog desnog ekstremizma i to je odvratilo brojne birače koji su smatrali kako u tome možda i ima nešto kad ih Vlada stavlja pod nadzor. To ih je skršilo i u tom pogledu nisu krivi. Trebali su smekšati svoj program i posvetit se i drugim stvarima, široj slici. Dakle, klimatske promjene, vanjska politika, ekonomija i tako dalje, a s druge strane faktori na koje nisu mogli utjecati”, zaključuje Vidmarović za Dnevno.hr.

Komentari