Sukob Armenije i Azerbajdžana oko Nagorno Karabaha sve se više zaoštrava i postoji mogućnost uvlačenja Turske i Rusije, upozorio je šef europske diplomacije Josep Borrell.
Borbe između Armenije i Azerbajdžana “zaista su sve gore i gore”, rekao je Borrell u raspravi s europskim zastupnicima na plenarnoj sjednici u Bruxellesu u srijedu.
“Nažalost, u ovom trenutku, daljnja eskalacija i uplitanje regionalnih aktera ne mogu se isključiti”, dodao je spomenuvši Tursku i Rusiju.
“Moraju se spriječiti miješanja stranih sila”, naglasio je, prenosi AFP.
Sukob između Armenije i Azerbajdžana koji je izbio prije dva tjedna najgori je od završetka otvorenog rata od 1991.-1994.u kojem je poginulo najmanje 30.000 ljudi. Koristi se teško naoružanje i na obje strane ima puno žrtava.
Retorika obiju strana ima za cilj “mobiliziranje domaćih aktera” i “uvlačenje regionalnih”, upozorio je Borrell.
Armenska zajednica mobilizirala se u srijedu u Bruxellesu pozivajući Europsku uniju da poduzme nešto kako bi se zaustavilo borbe. Gotovo 2000 prosvjednika okupilo se u europskoj četvrti kritizirajući europsku pasivnost.
“Već tjedan dana Armenija je žrtva agresije Azerbajdžana, a nikoga nije briga. Europa nam samo govori da pokušavaju učiniti sve kako bi nam pomogli, ali ništa nije poduzeto”, rekao je za AFP Hritsime Sargsyani (28).
“Dok ste vi duboko zabrinuti, umire puno, puno armenskih vojnika”, kazala je Tereza Kiraoksyan (30).
Rafek Avetesyan (27) je zatražio slanje „mirovnih snaga kako bi se prekinule borbe”.
Zabrinutost su izrazili i europski zastupnici, zatraživši od EU-a da djeluje.
Borrell je naglasio da EU ustrajno poziva zaraćene strane i regionalne sile na trenutačni prekid vatre i bezuvjetni nastavak pregovora.
“Na što mislite kada kažete da moramo djelovati? Radimo što možemo… Ako netko od vas ima na umu vojnu intervenciju – to apsolutno ne dolazi u obzir”, kazao je, prenosi EUobserver.
Napomenuo je da EU ne zna što se stvarno događa na terenu jer ima puno dezinformacija i nema međunarodnih promatrača.
Borrell je kazao da su pregovori pod okriljem Skupine iz Minska, koju čine Rusija, SAD i Francuska, jedini način da se prekine nasilje jer je to jedina struktura koju Armenija i Azerbajdžan priznaju.
“Taj pregovarački format otvoren je zadnjih 30 godina – 30 – bez ikakvog napretka”, konstatirao je.
Nekoliko eurozastupnika zatražilo je da EU zauzme stroži pristup prema Turskoj, koju se optužuje da šalje dronove i sirijske plaćenike u saveznički Azerbajdžan.
Borrell je isključio uvođenje novih sankcija protiv Ankare do samita EU-a u prosincu, kada će biti razmotreni odnosi s Turskom, između ostalog i u svjetlu spora oko istraživanja nafte i plina u istočnom Sredozemnom moru.
Regionalni rat?
Armenski premijer Nikol Pašinjan optužio je u utorak Tursku da potiče sukob i da šalje plaćenike iz Sirije, ustvrdivši da se njegova zemlja bori protiv „međunarodnog terorizma”.
“Pogledajmo što Turska radi na Mediteranu, u Libiji, Siriji, Iraku. Za mene nema sumnje da je to politika nastavka armenskog genocida i ponovne uspostave turskog carstva”, rekao je Pašinjan u razgovoru za Sky News.
Iran i Rusija također su upozorili na rizik od eskalacije sukoba.
“Moramo paziti da rat između Armenije i Azerbajdžana ne postane regionalni rat”, rekao je u srijedu iranski predsjednik Hasan Rohani za iranske medije.
“Iran neće dopustiti nikome… da dovodi teroriste na našu granicu s kojima se Iran godinama borio”, dodao je, govoreći o turskim jedinicama iz Sirije.
Ankara odbacuje optužbe da šalje sirijske plaćenike u Azerbajdžan.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u srijedu u televizijskom obraćanju Armeniju i Azerbajdžan da prekinu tu „tragediju” i pristanu na prekid vatre. To je bio njegov prvi javni istup o tom sukobu od početka borbi 27. rujna.
Rusija ima dobre odnose s obje sukobljene strane kojima prodaje oružje, ali je bliža Armeniji koja je članica vojnog saveza kojim dominira Moskva.
Nagorno Karabah postaje magnet za džihadističke plaćenike i „novi poligon za međunarodne terorističke organizacije”, upozorio je u utorak Sergej Nariškin, ravnatelj ruske tajne službe SVR.
“Govorimo o stotinama i čak tisućama radikala koji se nadaju da će zaraditi na novom ratu za Karabah”, istaknuo je u izjavi objavljenoj na internetskoj stranici SVR-a.
Pašinjan je u utorak u razgovoru za AFP kazao kako je “siguran” da će mu Rusija priteći u pomoć bude li zemlja otvoreno napadnuta. “Siguran sam, bude li zahtijevala situacija, da će Rusija ispuniti svoje obveze” kao članica Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, rekao je.
Dodao je da je Armenija spremna na ustupke kako bi se zaustavio sukob ako i Azerbajdžan iskaže takvu spremnost.
Erdoganova logika
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je potpora Azerbajdžanu dio nastojanja Turske da u “svjetskom poretku ima mjesto kakvo zaslužuje”.
Kazao je da SAD, Rusija i Francuska ne bi trebali predvoditi mirovne napore u vezi Nagorno Karabaha jer to pitanje zanemaruju 30 godina.
Poručio je da se trajno primirje može postići samo ako se “armenski okupatori” povuku iz Nagorno Kabaraha.
Turska je velik uvoznik plina iz Azerbajdžana i to je važan poticaj da zauzme odlučno stajalište u vezi Nagorno Karabaha.
Turska želi biti važno čvorište za izvoz energenata u Europu.
Vojnim akcijama u regiji Erdogan nastoji osnažiti i vlastitu poziciju na domaćoj sceni.
Erdoganova „logika” je da destabilizira Skupinu iz Minska jer Turska u postojećoj strukturi nema pravo glasa, ocijenio je Galip Dalay, stručnjak Robert Bosch akademije u Berlinu u razgovoru za Reuters.
„Logika Turske u gotovo svim kutevima karte je unošenje razdora. Sve što potkopava status quo dobro je za nju, jer je prethodni status quo smatrala protivnim svojim interesima”, kazao je.
“U Nagorno Karabahu bio je zamrznuti sukob pri čemu je to područje ostalo u rukama Armenije. Turska želi potkopati tu igru čak i ako je ne može u potpunosti određivati” s obzirom na tradicionalni utjecaj Rusije u regiji, dodao je.
“Svi ti sukobi jačaju percepciju da je Turska zemlja pod opsadom, opravdano ili ne”, rekao je za Reuters Sinan Ulgen, direktor istanbulskog think-tanka EDAM, koji smatra da će ključnu ulogu u borbi za vlast u konačnici ipak imati stanje u turskom gospodarstvu.
Erdoganova potpora u javnosti porasla je gotovo 5 posto prošli mjesec, po ispitivanju MetroPolla, nakon spora oko plina u istočnom Sredozemlju.
Turska u mnogim područjima usko surađuje s Rusijom i „nema razloga za zabrinutost da bi mogla biti uvučena u sukob s Rusijom”, rekao je za Reuters jedan neimenovani turski dužnosnik.
