Armenija i Azerbajdžan nastavili su se u utorak međusobno optuživati za kršenje humanitarnog primirja dogovorenog prije tri dana radi okončanja borbi u Nagorno Karabahu, a međunarodne skupine upozoravaju na humanitarnu krizu u regiji.
Reutersov kamerman svjedočio je granatiranju grada Martunija u Nagorno Karabahu, planinskoj enklavi međunarodno priznatoj kao dio Azerbajdžana, koju međutim vode i nastanjena je etničkim Armencima.
Reutersova televizijska ekipa u Terteru u Azerbajdžanu također je rekla da je ranije u utorak granatirano gradsko središte.
Kršenje primirja sklopljenog posredstvom Rusije, sa svrhom da se sukobljenim stranama dopusti da razmijene zatvorenike i tijela poginulih, smanjuje izglede za mir nakon izbijanja smrtonosnih sukoba 27. rujna.
Azerbajdžansko ministarstvo obrane reklo je da su armenske snage granatirale azerbajdžanske teritorije Goranboj i Agdam, kao i Terter, te “grubo kršile humanitarno primirje”.
“Azerbajdžanske oružane snage ne krše humanitarno primirje”, rekao je glasnogovornik Vagif Dardžali.
Glasnogovornica armenskog ministarstva obrane Šušan Stepanjan nijekala je optužbe. Rekla je kako su azerbajdžanske snage nastavile vojne operacije nakon zatišja preko noći, “podržane aktivnom topničkom vatrom u južnom, sjevernom, sjeveroistočnom i istočnom smjeru”.
Razbuktavanje borbi najgore je od rata u Nagorno Karabahu od 1991. do 1994. godine u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.
U inozemstvu se sukob pomno prati jer je u blizini azerbejdžanskih plinovoda i nafte prema Europi, a postoji rizik da se upletu i Rusija i Turska.
Rusija ima obrambeni pakt s Armenijom, dok je Turska saveznica Azerbajdžana.
Turska nije uključena u posredovanje, koje su vodili Francuska, Rusija i SAD. Ankara je rekla da podržava azerbajdžansku ofenzivu za “ponovno preuzimanje svojih zaposjednutih teritorija”.
Nacionalistički turski političar Devlet Bahceli, čija stranka podržava AKP predsjednika Erdogana u parlamentu, optužio je Zapad i Rusiju da sprečavaju Tursku da sudjeluje u pregovorima, a do sada predložene poteze, uključujući prekid vatre, opisao je kao “zamke”.
Azerbajdžan mora osigurati Nagorno Karabah “udarajući Armeniju u glavu, stalno iznova”, rekao je Bahceli.
Armenski predsjednik Armen Sarkisian rekao je za Bild da je zabrinut zbog ponašanja Turske tijekom krize i pozvao međunarodnu zajednicu da učini više kako bi osudila Ankaru – koja niječe vojnu umiješanost u Nagorno Karabah.
“Brinem se prije svega jer je uključena treća strana. Da se samo radi o Nagorno Karabahu i Azerbajdžanu, puno više bih se nadao da se sukob može suzbiti”, rekao je.
Mrtvi i ranjeni
Broj žrtava u međuvremenu i dalje raste. Dužnosnici etničkih Armenaca u Nagorno Karabahu rekli su da su ubijena 542 vojnika, 17 više od ponedjeljka.
Azerbajdžan je objavio da su od 27. rujna poginula 42 azerbajdžanska civila te da je 206 ranjeno. Nisu objavili broj ubijenih vojnika.
Martin Schuepp, regionalni ravnatelj Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) za Europu i srednju Aziju, rekao je da je njegova organizacija u “neprekidnim raspravama” kako bi se olakšala predaja zatočenika ili tijela ubijenih, ali nije postignut značajan dogovor.
“Sigurnosna situacija također je takva da naši timovi nisu mogli pristupiti svim lokacijama koje bi mogle biti zahvaćene”, rekao je Schuepp.
Sukob također pogoršava širenje covida-19 u objema zemljama, rekao je Tarik Jašarević na brifingu Ujedinjenih naroda u Ženevi.
Broj zaraženih u Armeniji udvostručio se tijekom proteklih 14 dana do ponedjeljka. U Azerbajdžanu je broj novozaraženih porastao za približno 80 posto tijekom proteklog tjedna, rekao je Jašarević, upozoravajući na “izravni poremećaj u zdravstvenoj zaštiti i daljnje opterećenje zdravstvenih sustava koji su već prenapregnuti tijekom pandemije covida-19”.
Budući da će deseci tisuća ljudi potencijalno trebati pomoć sljedeća tri mjeseca, ICRC je uputio apel za dodatnih 10,10 milijuna američkih dolara za svoje humanitarne napore u regiji, dodao je Schuepp.
