Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u četvrtak velikom većinom glasova rezoluciju o ublažavanju posljedica potresa u kojoj traže da se Hrvatskoj pomogne iz svih raspoloživih europskih instrumenata.
Za rezoluciju je glasalo 677 zastupnika, protiv je bilo pet i jedan suzdržan.
Protiv europske pomoći Hrvatskoj nakon potresa bila su tri člana suverenističke i antifederalističke stranke Europskih konzervativaca i reformista – zastupnici Peter Lundgren, Jessica Stegrud te Charlie Weimers, te po jedan član stranke Identiteta i demokracije, zastupnik Marcel De Graaff i članica španjolske kršćansko-konzervativne Pučke stranke, koja je u europarlamentu članica skupine Europske pučke stranke, zastupnica Isabel Benjumea.
Suzdržan je bio član Identiteta i demokracije Filip De Man.
U izradi sudjelovali svi hrvatski zastupnici
U izradi rezolucije, čiji je začetnik Valter Flego, sudjelovali su svi hrvatski zastupnici.
EP poziva Europsku komisiju (EK) da zajedno s europskim i hrvatskim institucijama “osmisle brzi način za raspodjelu potrebne financijske i druge pomoći kako bi se osigurao brzi oporavak pogođenog područja” i da pritom vodi računa da se Hrvatska istodobno bori s pandemijom koronavirusa i s cijelim nizom razornih podrhtavanja.
U rezoluciji se pozia Hrvatsku da u svom planu za oporavak i otpornost, koji je ključan dokument za povlačenje sredstava iz instrumenta EU sljedeće generacije, prioritete stavi na obnovu kuća i zgrada vodeći računa da budu otporne na potrese.
Hrvatske se vlasti poziva da pozorno nadziru obnovu nakon potresa kako bi se osigurali najviši seizmički standardi za sve zgrade i infrastrukturu.
Posebnu pozornost treba posvetiti izgradnji infrastrukture
U rezoluciji se kaže da se proces obnove i izgradnje treba provesti najbrže što je moguće, transparentno i iz stručni nadzor te da se vodi računa o demografskom aspektu kako bi to područje imalo perspektivu razvoja. Stoga se poručuje da posebnu pozornost treba posvetiti izgradnji infrastrukture koja je nedostajala i prije potresa te da se osigura zadovoljavanje svih osnovnih potreba i usluga u svim dijelovima pogođenog područja.
EK se poziva da razmotri produljenje 18-mjesečnog roka za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti u slučaju snažnog i razornog potresa.
U tekstu se također poručuje da prioritet u cijepljenju protiv covida 19 treba biti pogođeno područje te se potiče hrvatsku vlada da provede najavljenu odluku o preusmjeravanju značajnog broj doza cjepiva u Sisačko-moslavačku županiju.
Također se poziva odluka država članica EU-a da dio svojih zaliha cjepiva prepuste Hrvatskoj.
