Nad nijemom pariškom katedralom Notre Dame, na rubu urušenog krova, stoji dizalica. Godinu dana nakon razornog požara koji je zamalo uništio jedan od najcjenjenijih spomenika u svijetu, radovi su zaustavljeni.
Milijuni ljudi diljem svijeta u užasu su gledali kako se 15. travnja prošle godine vatrogasci cijelu noć bore da spase ovo remek djelo iz 13. stoljeća. Vatre je oštetila krov i srušila zvonik.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je nadljudske napore kako bi se u pet godina obnovila građevina koja je dio UNESCO-ve baštine. Želja je da se završi do Olimpijskih igara u Parizu 2024.
No francuska karantena u svrhu sprječavanja širenja virusa – zbog koje su u potpunosti obustavljeni radovi na građevini – čini taj cilj još daljim.
Radovi su već mjesecima odgođeni zbog procesa dekontaminacije jer se u plamenu otopilo više od 300 tona olova s krova, prekrivši građevinu toksičnim česticama koje se teško skidaju.
Unatoč masivnim drvenim gredama koje sprječavaju da ne padnu arkade i zabat, struktura je i dalje krhka. Vlasti su zimi morale zaustaviti posao nekoliko puta kad je brzina vjetra prelazila 40 km/h.
Radnici koji uobičajeno rade na građevini nisu čak uklonili ni gomilu metalnih cijevi koje su se ispreplele tijekom požara, koji je izbio tijekom renovacije krovišta.
Sve dok to ne učine, ne mogu postaviti izdržljiviji privremeni krov koji bi od kiše štitio neprocjenjive crkvene umjetnine.
Iako istražitelji još uvijek nisu utvrdili uzrok požara, tužitelji sumnjaju da krivnja leži na loše spojenim elekričnim žicama ili u neugašenoj cigareti.
Monumentalni zadaci
Jean-Louis Georgelin, general s pet zvjezdica i gorljivi katolik koji je zadužen za obnovu katedrale, nada se da će radovi uskoro ponovno krenuti. Možda prve počnu baš njegove “vjeverice” koje vise na užadima tamo gdje je opasno hodati.
“Za ove tehničare, hodače po užadi, socijalno distanciranje dio je posla”, Georgelin je rekao agenciji AFP.
Veći dio šute uklonjen je iz središnjeg dijela crkve, što je omogućilo pariškom nadbiskupu Michelu Aupetitu da u crkvi na Veliki petak održi malu ceremoniju.
No gomile šute još uvijek moraju biti uklonjene na krovu iznad masivnog križnog svoda, što je osjetljiva operacija koja je trebala biti završena ovo ljeto.
Obnovljene orgulje iz Notre Damea također moraju biti uklonjene da bi se blizu 8000 cijevi pedantno očistilo od sloja olovne prašine koji se nataložio nakon topljenja krova i tornja.
Bezbrojne druge operacije čišćenja i restauracije su na čekanju, a glavni arhitekt projekta Philippe Villeneuve upozorio je da bi se tijekom radova mogli pojaviti novi izazovi.
Čak i esplanada ispred Notre Damea ostaje izvan dohvata, okružena visokom ogradom kako bi turiste držala podalje od radova.
Georgelin je uvjeren da je cilj od pet godina dostižan unatoč obustavi radova zbog koronavirusa i obećava da će vjernici čuti “Te Deum” u katedrali u travnju 2024.
“Mnogi ljudi kažu da ćemo ići prečacima kako bismo završili za pet godina. To su zloćudni komentari. Stvar je u tome da se radovi završe pažljivo i bez oklijevanja”, rekao je.
Teški izbori
No dužnosnici još uvijek moraju donijeti krucijalnu odluku: Ponovno izgraditi katedralu točno kakva je bila, koristeći tradicionalne tehnike i materijale ili modernu opremu i ekspertizu?
Macron je rekao da se zalaže za “osuvremenjivanje” tornja kojeg je u 19. stoljeću postavio arhitekt Eugene Viollet-le-Duc i ionako je bio modernije izrade.
Villeneuve je odbio postavljanje bilo kakvog staklenog vrška na tornju, krovnog vrta ili bilo kakvih drugih prijedloga koji su se pojavili. Ankete kažu da većina Francuza dijeli njegovo konzervativno mišljenje.
Macron je obećao da će “konzultirati” Francuze po pitanu bilo kakvog izbora za toranj, a pokrenuo je i međunarodni arhitektonski natječaj za njegovu rekonstrukciju, iako još nije objavljen rok.
Također postoji problematika zamjene rešetke od hrastovih greda koja je podupirala krov – Georgelin je izazvao ljutnju u siječnju kad je odbacio “lobiranje” drvne industrije da napravi jednaku repliku.
Što god izabrali, novac ne bi trebao biti problem – više od 900 milijuna eura prikupile su tisuće kompanija i pojedinaca sa svih strana svijeta.
“Sve dosad navodi me na mišljenje da ćemo definitivno trebati taj novac”, rekao je Georgelin.
Međutim, to neće pomoći restoranima, suvenirnicama i drugim poslovima na otoku u srcu Pariza, kaže Patrice Lejeune, predsjednik poslovnog saveza Notre Damea.
“Doživjeli su da je u prosjeku dvije trećine njihova prihoda nestalo prošle godine”, rekao je AFP-u.
“Ljudi su radili 50 godina, a sada su na rubu nakon samo godine”, dodao je.
Nikakve komemoracije nisu planirane povodom obilježavanja godišnjice požara, u skladu sa zabranama javnih okupljanja tijekom krize uzrokovane koronavirusom.
