Godina koja je promijenila svijet kao nijedna prije od Drugog svjetskog rata; Pandemija, Trump i Biden, prosvjedi, sukobi i sporazumi obilježili su 2020.

Kad je svijet 1. siječnja vatrometima slavio rađanje novog desteljeća, nitko nije sanjao u što će se 2020. pretvoriti. Pandemija koronavirusa usmrtila je više od 1,7 milijuna ljudi, četiri milijarde ih prikovala u domove, izobličila društveni život, bacila gospodarstva na koljena, izazvala globalnu tjeskobu i potaknula neviđenu utrku za cjepivom.

Bila je to godina koja je promijenila svijet kao nijedna prije od Drugog svjetskog rata.

Predsjednički izbori u SAD-u, rađanje novog pokreta za ljudska prava u toj zemlji i smrt argentinskog nogometnog boga pali su daleki drugi plan.

Najmanje 76 milijuna ljudi zarazilo se opasnim virusom iako je stvaran broj vjerojatno mnogo veći. Stravična svjedočanstva o borbi za dah i umiranju u samoći potresla su svijet, a liječnici i medicinske sestre davali su sve od sebe pod neviđenim pritiskom


Fizička distanca, maske za lice i dezinficijensi za ruke zamijenili su bliskost, zagrljaje, poljupce i rukovanje. Svijet je naučio novi pojam – lockdown.

Nepoznata upala pluća

Covid-19 je daleko od najsmrtonosnije pandemije u povijesti. Kuga je u 14. stoljeću izbrisala četvrtinu populacije. Najmanje je 50 milijuna ljudi podleglo španjolskoj gripi prije stotinu godina. Trideset i tri milijuna ljudi umrla su od AIDS-a.

Ali za zarazu koronavirusom dovoljno je samo disati na krivom mjestu u krivo vrijeme.

Razina globalne katastrofe nije bila zamisliva kad su kineske vlasti 31. prosinca prijavile 27 slučajeva “upale pluća nepoznata porijekla” koja je zbunjivala liječnike u Wuhanu.

Idući dan tiho je zatvorena tržnica živim životinjama koja se povezivala sa zarazom. Kineski znanstvenici su 7. siječnja objavili da su identificirali novi virus, a četiri dana poslije pala je i njegova prva žrtva.

Zemlje su uskoro krenule evakuirati svoje državljane iz Kine, a granice se počele zatvarati. Pedeset milijuna ljudi u pokrajini Hubei stavljeno je ‘pod lokot’.

Strah se počeo širiti svijetom. WHO je u veljači bolest nazvao covidom-19, a sredinom mjeseca prijavljena je prva smrt u Europi, u Francuskoj. Nedugo potom Stari Kontinent u užasu je gledao kako talijanska sjeverna pokrajina Lombardija tone u agoniju.

Iz Bergama su stizale fotografije i snimke koje lede krv u žilama: lijesovi s mrtvima nakrcani u vojne kamione koji ih prevoze pod okriljem noći u druge talijanske regije jer tamošnji krematorij nije stizao kremirati toliko umrlih.

Pola svijeta iza zatvorenih vrata

WHO u ožujku proglašava pandemiju, a američke granice, već zatvorene za Kinu, zatvaraju se i za veći dio Europe. Prvi put u mirnodopsko doba otkazane su Olimpijske igre.

Do sredine travnja 3,9 milijardi ljudi, pola čovječanstva, bilo je u nekoj vrsti karantene. Od Pariza i New Yorka do Londona i Buenos Airesa tišinu na ulicama prekidao je jedino zvuk sirena hitne pomoći.

Znanstvenici su desetljećima upozoravali na slijedi globalna pandemija, ali malotko je slušao. Neke od najbogatijih zemalja svijeta, a pogotovo siromašne poklekle su pred nevidljivim neprijateljem. Lanac opskrbe je prekinut, panična kupnja ispraznila je police, a na površinu je brutalno isplivalo kronično premalo financiranje zdravstva.

Odjeli intenzivne njege bili su preplavljeni, a potplaćeno i prenapregnuto medicinsko osoblje, globalni junaci godine, borilo se s virusom bez dovoljno zaštitne opreme. U New Yorku, gradu s najviše milijardera, liječnici su snimljeni kako umjesto zaštitnih odijela nose vreće za smeće.

Uredi su zatvoreni. Škole i fakulteti isto. Sportska događaja su otkazana. Dućani, barovi, restorani zaključani. Zračni promet obustavljen. Španjolski ‘lockdown’ bio je toliko tvrd da je djeci zabranjeno da izlaze iz kuća.

Oni koji su mogli, radili su u kući. Sastančilo se i zabavljalo preko Zooma. Mnogi su otpušteni, interakcija među ljudima odvijala se preko pleksiglasa. Porasli su nasilje u kući i mentalni problemi.

Slavni nisu pošteđeni

Sjedinjene Države, najveća svjetska ekonomija i zemlja bez univerzalnog zdravstvenog osiguranja, brzo je postala najpogođenija nacija. Više od 320.000 ljudi ondje je umrlo dok je predsjednik Donald Trump ublažavao opasnost i lupetao gluposti o ubrizgavanju dezinficijensa.

Skeptik u Bijeloj kući i sam je ‘zaradio’ koronavirus i nekoliko dana proveo u bolnici. Britanski premijer Boris Johnson prošao je i gore i zbog covida neko vrijeme morao primati kisik na odjelu intenzivne njege. Potkraj godine i francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je da je zaražen.

Dokaz da moćni, slavni i bogati ne mogu kupiti imunitet zaraze su i Toma Hanksa, Cristiana Ronalda, Novaka Đokovića, Madonne, princa Charlesa i monegaškog kneza Alberta.

U apsolutnim brojevima, nakon SAD-a najpogođenije su zemlje Brazil i Indija sa 190 tisuća, odnosno 150 tisuća zaraženih, ali u broju mrtvih na milijun stanovnika najviše su stradali Europljani, Belgijci, Talijani, Slovenci, Španjolci.

Kina, zemlja iz koje je virus krenuo, uspješno ga je obuzdala drakonskim mjerama i danas se ondje živi normalno.

Na kraju godine dodatnu uzbunu i prekid prometnih veza s Britanijom dodatno je izazvao novi soj virusa koji se ondje počeo širiti.

Utrka za cjepivom

Sredinom siječnja kineski znanstvenici sekvencionirali su genom virusa i podijelili svoje otkriće s kolegama u svijetu. Počela je utrka za pronalazak cjepiva, jedinog rješenja za zaustavljanje pandemije.

U prosjeku je potrebno 10 do 15 godina da se cjepivo razvije, prođe ispitivanja, dobije licencu i počne masovna proizvodnja, ali sada za to nije bilo vremena i u istraživanje su uložena golema financijska sredstva pa su svo znanje i tehnologija upregnuti u isti cilj.

Ubrzo nakon sekvencioniranja genoma virusa počela su prva ispitivanja potencijalnih cjepiva na ljudima. U njima su prednjačili Pfizer i BioNTech, AstraZeneca i Moderna koji su razvili cjepiva učinkovita više od 95 posto.

Rusija je u kolovozu registrirala prvo cjepivo protiv covida-19 u svijetu, Sputnik V, iako nije bila provedena treća faza kliničkih ispitivanja, a masovno cijepljenje Moskovljana tim cjepivom krenulo je početkom prosinca.

Velika Britanija i SAD službeno su odobrili Pfizerovo cjepivo i također pokrenule program masovnog cijepljenja, a nakon njih to je učinio i EU. Amerikanci su u međuvremenu odobrili i Modernino cjepivo.

Trump vs. Biden

Izborna godina u Americi počela je neuspješnim pokušajem ‘impeachmenta’ predsjednika Donalda Trumpa. Republikanska većina u Senatu glatko je u siječnju odbila takvu odluku demokratske većine u Zastupničkom domu.

Populist Trump svakako nije bio favorit na predsjedničkim izborima u studenome, ali imao je dobre izglede ponoviti iznenađenje otprije četiri godine.

Međutim, negiranje opasnosti od pandemije, katastrofalna reakcija na širenje virusa Amerikom, prateći ekonomski pad, poticanje rasnih napetosti, verbalne agresije i izazivanje podjela u zemlji koštale su ga još četiri godine.

U veljači je malotko vjerovao da će se osoba koja će ga pobijediti zvati Joe Biden. Veteran američke politike i Obamin potpredsjednik u demokratske je predizbore krenuo trima porazima, ali ‘izvukao’ se u zadnji čas pobjedom u Sjevernoj Karolini, dobio vjetar u leđa i naposljetku ishodio nominaciju.

Izbori 3. studenoga bili su tijesni, pobjednik se nije znao u izbornoj noći, ali kako su na Bidenov konto u idućim danima počele stizati potvrde da je osvojio ključne države Michigan, Vermont, Pennsylvaniju, da je iznenadio u Arizoni i Georgiji, na ulicama je počelo slavlje Bidenovih pristaša.

S osvojenih 306 elektorskih glasova postao je 46., a sa 78 godina najstariji američki predsjednik. Kamala Harris prva je potpredsjednica u povijesti.

Trump je u stanju poricanja još i danas. Iako su mu sudske tužbe sve redom propale na sudovima, a svi ugledniji republikanci priznali novoga predsjednika, on i dalje bez ikakvih dokaza priča o tome da je prevaren.

Black Lives Matter

Masovni prosvjedi protiv rasizma i policijske brutalnosti pod vodstvom pokreta Black Lives Matter eksplodirali su u SAD-u krajem svibnja nakon što je bijeli policijski časnik prilikom privođenja ubio crnca Georgea Floyda u Minnesoti.

Floyd je više od 20 puta rekao da ne može disati prije nego što je umro tijekom brutalnog policijskog privođenja. Bijeli policajac pritiskao mu je koljenom vrat gotovo devet minuta. Kasnije je optužen za ubojstvo.

Video Floydova ubojstva zgrozio je i prestravio Amerikance, izazvao prosvjede, nerede i sukobe s policijom te pokrenuo nacionalnu debatu o rasizmu i policijskom nasilju. Val prosvjeda protiv rasizma i policijske brutalnosti proširio se potom i svijetom.

Prosvjedi, sukobi i sporazumi

Odluka poljskog vrhovnog suda o gotovo potpunoj zabrani pobačaja izvela je tisuće ljudi na ulice u gradovima diljem zemlje. Prosvjedi su se pretvorili u izljev bijes protiv vladavine nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS) i Rimokatoličke Crkve.

Bjelorusija je, pak, zahvaćena masovnim prosvjedima od 9. kolovoza i predsjedničkih izbora za koje predsjednik Aleksandar Lukašenko, posljednji europski diktator, tvrdi da ih je dobio. Oporba predvođena Svetlanom Tihanovskom, ovogodišnjim dobitnicima europske nagrade za ljudska prava Saharov, želi da odstupi jer je do pobjede stigao prevarom.

Sukobi između Azerbajdžana i Armenije oko regije Nagorno-Karabaha, armenske enklave koja se odvojila od Bakuua tijekom rata 90-ih godina i proglasila nezavisnost, izbili su krajem rujna.

Šest tjedana borbi u kojima je azerbajdžanska vojska nadjačala armenske snage okončano je mirovnim sporazumom kojim je Armenija regionalnom rivalu morala prepustiti velike dijelove regije, što je u Bakuu proglašeno pobjedom.

Afganistanska vlada i talibani postigli su preliminarni dogovor o mirovnim pregovorima, što je njihov prvi pisani sporazum u 19 godina rata. Njime se samo utvrđuje put za daljnje razgovore, ali se smatra se iskorakom jer će omogućiti pregovaračima da pređu na konkretnija pitanja poput uspostave primirja.

Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati postigli su uz posredovanje SAD-a povijesni dogovor koji će dovesti do pune normalizacije diplomatskih odnosa dviju zemalja. Izrael dosad nije imao diplomatske odnose sa zaljevskim zemljama, ali je do neformalnih razgovora došlo zbog zajedničke bojazni od jačanja iranskog utjecaja u regiji.

Terorizam

Francuska se u jesen ponovno nosila s napadima džihadista. Početkom listopada napadnuti su bivši uredi satiričkog magazina Charlie Hebdo u Parizu, zatim je u francuskoj prijestolnici obezglavljen profesor povijesti koji je na satu pokazivao karikature proroka Muhameda, a u Nici je troje ljudi ubijeno u crkvi.

Beč se također našao na meti terorista početkom studenoga. Napadači su otvorili nasumičnu vatru na šest mjesta u blizini sinagoge u centru grada. Četiri osobe su ubijene, a dvadesetak je ozlijeđeno. Policija je ubila jednog od napadača koji je bio simpatizer Islamske države.

Početkom godine eskaliralo je neprijateljstvo između SAD-a i Irana nakon što je zapovjednik elitne postrojbe iranske Revolucionarne garde, moćni general Kasem Sulejmani, ubijen u američkom napadu dronom po naređenju predsjednika Trumpa.

To je kulminiralo iranskim nenamjernim rušenjem ukrajinskog zrakoplova u kojemu je poginulo 176 ljudi. Zrakoplov je srušen nekoliko sati pošto je Iran u odmazdi raketama napao vojne baze u Iraku u kojima su bili američki vojnici.

Rusi su prokušanim metodama, trovanjem novičokom, pokušali usmrtiti oporbenog lidera Alekseja Navaljnog 20. kolovoza. Pretpostavlja se da je otrovan čajem u hotelu ili u zračnoj luci. Ruske su vlasti dva dana kasnije dopustile da ga se iz Omska preveze u berlinsku bolnicu Charite, a ondje su liječnici utvrdili “nedvojbeno trovanje”.

Navaljni se oporavio nakon mjesec dana, a Kremlj po običaju negira bilo kakvu upletenost u slučaj.

Katastrofe i nesreće

Stravične snimke razorne eksplozije u Bejrutu obišle su svijet 4. kolovoza. Najmanje 200 mrtvih i više od 6000 ozlijeđenih, uništeni veliki dijelovi grada, cijele četvrti nestale u ruševinama.

Eksploziju je prouzročio uskladišteni amonijev nitrat, vrlo eksplozivni materijal koji se najčešće koristi za umjetno gnojivo. Gotovo tri tisuće tona bilo je uskladišteno u bejrutskoj luci bez ikakvih sigurnosnih mjera. Više od 200.000 ljudi ostalo je bez domova, a ukupna šteta je procijenjena na 15 milijardi dolara.

Na istoku Turske poginula je 41 osoba, a više od 1600 je ozlijeđeno u siječnju u potresu magnitude 6,7 po Richteru nedaleko od grada Sivirice. Devet mjeseci kasnije potres 7 stupnjeva po Richteru s epicentrom jugozapadno od Izmira usmrtio je više od 70 Turaka.

Brexit i Megxit

Nakon više od tri godine pregovaranja i previranja, Ujedinjeno Kraljevstvo službeno je napustilo EU zadnjeg dana siječnja. “Ovo nije kraj nego početak. Sviće zora”, rekao je tada premijer Boris Johnson u video poruci. U zemlji su reakcije bile podijeljene. Mnogo je bilo slavljenika na ulicama, ali i jednako prosvjednika.

Ubrzo nakon što je Britanija napustila EU, Britaniju su napustili Harry i Meghan.

Najpoznatija svjetska kraljevska obitelj, Windsori, opet su se našli u središtu pozornosti kad su vojvoda od Sussexa i supruga Meghan Markle odlučili napustiti kraljevski dvor zbog želje da budu financijski neovisni i žive između Kalifornije i Engleske.

Njihov je potez šokirao je mnoge. Iz Harryjevih izjava može se naslutiti da im je dozlogrdio odnos britanskih tabloida, posebice stoga što je princ i danas osjetljiv na to kako su mu pokojnu majku Dianu proganjali novinari.

Harry i Meghan zajedno sa sinčićem Archijem prestali su s kraljevskim dužnostima i prvo se preselili u Kanadu, a zatim u Los Angeles gdje su i danas.

Odlazak najboljih

Svijet se ove godine oprostio s nekima od najboljih, s nogometnim bogom, najdražim Bondom, košarkaškom mambom i zadnjom zvijezdom zlatnog doba Hollywooda.

Diegu Maradoni trebale su četiri minute da lijevom rukom i lijevom nogom zabije dva najpoznatija gola u povijesti nogometa. Prvi je bio prevara, drugi je savršenstvo.

Dva poteza koja kao da simboliziraju Diegov životni put koji se ugasio u studenome u 61. godini, njegove poroke i genijalne vještine, uspjeh i stranputicu. U Argentini i u Napulju danima su tugovali zbog odlaska “najljudskijeg među bogovima”.

Škotska filmska glumačka legenda Sean Connery, uglađeni, seksepilni i sofisticirani britanski tajni agent James Bond, umro je u dobi od 90 godina. Od “Dr. Noa” do “Nikad ne reci nikad”, Connery je Bonda glumio sedam puta i to tako da nijedan nasljednik nije bio bolji.

Visok i naočit, dubokoga i zvonkog glasa, Connery, koji je bio na pragu šezdesete kad ga je People proglasio najseksim na svijetu, odigrao i niz drugih značajnih uloga te je osvojio Oscara za ulogu u filmu “Nedodirljivi”.

Glumac Kirk Douglas, posljednja velika zvijezda zlatnog Hollywooda i jedan od njegovih najvećih boraca protiv nepravde, umro je početkom veljače u 103. godini. Glumio u stotinjak filmova, a “Spartak” iz 1960. učinio ga je svjetskom zvijezdom.

Buntovan i tvrdoglav, u vrijeme makartističkog lova na vještice vodio je bitku za ukidanje holivudskih crnih lista i prkosno potpisao na ‘špici’ filma ime scenarista kojeg nije smio.

Četvrti najbolji strijelac NBA lige i njezin peterostruki osvajač Kobi Bryant, crna mamba, poginuo je u helikopterskoj nesreći u Kaliforniji siječnju. Tragedija je dodatno odjeknula jer u letjelici bila i njegova 13-godišnja kći.

Ove su godine umrli i jedan od najslavnijih skladatelja filmske glazbe, maestro Ennio Morricone, pisac najnapetijih špijunskih romana John Le Carre, svojedobno najbrži pilot Chuck Yeager i jedan od najboljih gitarista Eddie Van Halen.

Komentari