Svjetski čelnici trebali bi objaviti ambicioznije planove za borbu protiv globalnog zagrijavanja u subotu poslijepodne, na petu godišnjicu potpisivanja značajnog Pariškog sporazuma.
Summit o klimatskim ambicijama, koji se održava putem interneta, događa se u vrijeme kada Ujedinjeni narodi upozoravaju da su politike rješavanja problema porasta globalnih temperatura neodgovarajuće.
Britanija, UN i Francuska zajednički su domaćini summita, koji otvara premijer Boris Johnson, a koji se uživo prenosi preko interneta.
Kineski predsjednik Xi Jinping i francuski Emmanuel Macron među šefovima su država koje sudjeluju, a prilika za govor dana je čelnicima zemalja koje su predale najambicioznije planove.
Tu se ubrajaju Honduras i Gvatemala, koje su nedavno pogodili uragani, kao i Indija koja se bori sa sve nestabilnijim vremenskim obrascima i zagađenjem zraka.
Očekuju se govori i poslovnih ljudi među kojima je i Tim Cook, izvršni direktor Applea, koji se obvezao da će do 2030. godine čitav svoj lanac opskrbe učiniti ugljično neutralnim.
No, glavna gospodarstva, uključujući Australiju, Brazil i Južnu Afriku, nisu prisutna. Australija se nije obvezala na ugljično neutralne emisije do 2050. godine i optužena je za postavljanje preslabih ciljeva.
Govornici će se obratiti u kratkim video porukama, a organizatori kažu da će najaviti “nove i ambiciozne politike za klimatske promjene” i da neće biti “mjesta za općenite izjave”.
Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine potpisnici su se obvezali poduzeti mjere kako bi ograničili porast temperature na “znatno ispod” dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijske razine i pokušali ih ograničiti na 1,5 stupanj Celzija.
No, UN je ovog tjedna upozorio da je Zemlja još uvijek na putu prema “katastrofalnom porastu temperature” većem od tri stupnja Celzija.
Upozorio je da će to stvoriti krizu koja će “umanjiti utjecaj Covid-19” i poručio da su trenutna obećanja da će se smanjiti emisije u skladu s Pariškim sporazumom “vrlo neodgovarajuće”.
Greenpeace je summit – koji se smatra zagrijavanjem za UN-ovu konferenciju o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu u Škotskoj idućeg studenog – nazvao “trenutkom odgovornosti za čelnike”.
Prema Pariškom sporazumu zemlje moraju podnijeti nove planove smanjenja emisija – nazvanih Nacionalno utvrđeni doprinosi ili NDC – svakih pet godina. Rok za to je 31. prosinca.
Zemlje bi trebale najaviti napore na smanjenju nacionalnih emisija, dugoročne strategije i financijske obveze za potporu najugroženijima.
Više od 110 zemalja obvezalo se da će postati ugljično neutralno do 2050.
Kina, najveći zagađivač na svijetu, objavila je u rujnu da planira postići ugljično neutralnu emisiju do 2060. godine.
Summit dolazi u vrijeme kada su se čelnici EU-a u petak zauzeli za cilj smanjenja emisija za 55 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990.
Britanija – koja je izvan EU od siječnja – ovog je mjeseca najavila da će nastojati smanjiti emisije za 68 posto u istom razdoblju.
Johnson je predstavio planove za “zelenu industrijsku revoluciju” koja će stvoriti do 250.000 radnih mjesta.
I prije otvaranja summita, obvezao se zaustaviti svu izravnu vladinu potporu sektoru energije iz inozemnih fosilnih goriva.
Posljednjih pet godina bile su najtoplije zabilježene od početka mjerenja, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, agenciji UN-a zabrinutoj zbog sve većeg broja šumskih požara, oluja i poplava.
UN je rekao da je pad emisija uslijed globalne pandemije koronavirusa premalen da bi zaustavio porast temperatura.
Sjedinjene Države, drugi najveći zagađivač na svijetu nakon Kine, napustile su Pariški sporazum pod predsjednikom Donaldom Trumpom koji je dovodio u pitanje prihvaćenu znanost koja stoji iza klimatskih promjena.
Novi američki izaslanik za klimu John Kerry planira odmah ponovno pristupiti Pariškom sporazumu, a novoizabrani predsjednik Joe Biden postavio je cilj ugljične neutralnosti svoje zemlje do 2050. godine.
