Eurospska unija traži od Bosne i Hercegovine izbornu reformu koja će ukloniti nejednakost i diskriminaciju

U Bruxellesu je održan četvrti sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela za praćenje i provedbu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Europske unije.

Na sastanku se razgovaralo o napretku u ispunjavanju 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti da bi dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Jedan od njih je izborna i ustavna reforma.

“Razgovarali smo o potrebni uključivog procesa izborne reforme, koja bi eliminirala sve oblike nejednakosti i diskriminacije, uključujući i na ustavnoj razini gdje je to potrebno”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Borrell je rekao da je tu bilo nekih pomaka, spomenuvši održavanje izbora u Mostaru, “što pokazuje da Bosna i Hercegovina može napredovati u teškim reformama kada postoji politička volja”.


U zajedničkom stajalištu EU-a pripremljenom za ovaj sastanak poziva se Bosnu i Hercegovinu da provede ustavnu i izbornu reformu radi uklanjanja nejednakosti i diskriminacije građana, posebice rješavanje slučaja Sejdić-Finci.

“Uzimajući u obzir institucionalne mehanizme uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju građana, posebice rješavanjem slučaj Sejdić-Finci”, kaže se u zajedničkom stajalištu EU-a.

EU u zajedničkom stajalištu naglašava kako Ustav BiH i dalje nije u skladu s Eurospskom konvencjom o ljudskim pravima.

“EU žali zbog toga što Ustav Bosne i Hercegovine i dalje nije u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, prema presudi u predmetima Sejdić-Finci i srodnim slučajevima. EU naglašava da brojne odluke Ustavnog suda tek trebaju biti u potpunosti provedene”, kaže se u zajedničkom stajalištu.

U dokumentu se naglašava potreba za daljnjim angažmanom svih čelnika diljem političkog spektra, civilnog društva i središnjeg izbornog povjerenstva kako bi se uspjelo u tim reformama, te se ističe da se “ne smiju poduzimati zakonodavni ili politički koraci koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i sličnih presuda učinili izazovnijom”.

Slučaj Sejdić Finci

Presuda ECHR-a u slučaju Sejdić Finci nalaže ukidanje etničke diskriminacije pripadnika manjinskih zajednica u BiH, poput Roma ili Židova, kako bi se mogli kandidirati na najviše državne položaje.

Bosnu i Hercegovinu su Europskom sudu 2009. tužili Jakob Finci i Dervo Sejdić kao pripadnici židovske odnosno romske manjine jer im Ustav i izborni zakon ne dopuštaju da se kao pripadnici manjinskih etničkih skupina kandidiraju za člana Predsjedništva BiH.

Također ne mogu biti birani za zastupnike u Domu naroda parlamenta BiH jer su u tim tijelima vlasti predviđena mjesta samo za Hrvate, Bošnjake i Srbe.

Predstavnici Hrvata Bosne i Hercegovine traže da se u izbornoj reformi provede presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, kojom je utvrđeno da postojeći izborni zakon BiH diskriminira konstitutivne narode.

On omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatske predstavnike u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kao i hrvatskog člana predsjedništva BiH, što je način na koji je već tri puta izabran Željko Komšić.

Hrvatske stranke u BiH i hrvatska vanjska politika traže promjenu izbornog zakona kako bi se onemogućila takva praksa u budućnosti.

Sporazumu o načelima izmjene izbornog zakona

Pozivi na uklanjanje nejednakosti i diskriminacije spominju se i u sporazumu o načelima izmjene izbornog zakona iz srpnja prošle godine koji su postigli čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

“Potpisnici ovoga sporazuma obvezuju se na provedbu svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i presuda Europskog suda za ljudska prava u pogledu uklanjanja svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu”, glasi prvi članak sporazuma Čović-Izetbegović.

 

Komentari