Europski parlament potvrdio novi saziv Europske komisije

Europski parlament (EP) potvrdio je u srijedu novu Europsku komisiju pod vodstvom njemačke demokršćanke Ursule von der Leyen nakon što je šefica tog izvršnog europskog tijela predstavila kolegij povjerenika i program.

Europski parlament je sa 461 glas “za”, 157 “protiv” i 89  suzdržanih pri čemu glasovalo ukupno 707 parlamentaraca, dao zeleno svijetlo novoj Komisiji koja petogodišnji mandat počinje 1.  prosinca, na desetu godišnjicu Lisabonskog ugovora, i trajat će do 31. listopada 2024.

Nova Komisija ima osam potpredsjednika, među kojima je troje izvršnih potpredsjednika. Jedna od potpredsjednica je i Hrvatica Dubravka Šuica, koja je zadužena za demografiju i demokraciju.

Ranije u srijedu, nova šefica Komisije predstavila je eurozastupnicima svoj kolegij povjerenika i program koji će, kako je istaknula, dotaknuti svaki segment društva i gospodarstva u idućih pet godina i postaviti Europu kao na globalnoj pozornici kao ključnu silu u rješavanju izazova u svijetu.

“Europa bi trebala postati predvodnica u rješavanju svjetskih problema, od tranzicije na nultu emisiju stakleničkih plinova do sile u digitalizaciji i gospodarstvu koje uspostavlja ravnotežu između tržišta i društva”, poručila je von der Leyen u EP-u.

Stavivši u svom govoru poseban naglasak na klimu najavila je da bi Europa mogla postati prvi kontinent 2050. koji će biti ugljično neutralan, poručivši da novi zelen plan ima za cilj ne samo smanjiti emisiju štetnih plinova već i omogućiti stvaranje novih radnih mjesta.

“Ali će Europa biti i sila digitalizacije, biti će gospodarstvo koje postiže ravnotežu između tržišta i društva, ona će voditi u rješavanju svjetskih problema”, izjavila je von der Leyen.

Nije zaboravila niti hrvatsko susjedstvo ističući da “prijateljima na zapadnom Balkanu moramo pokazati da imamo isti kontinent, istu povijest i kulturu, a dijelit ćemo i istu sudbinu” te da vrata jugoistoku Europe ostaju otvorena.

Pozvala je Parlament, Vijeće i Komisiju da prionu poslu “kako bismo za 30 godina mogli reći: živjela Europa”.

Uoči glasovanja u EP-u, zemlje članice Europske unije su u Bruxellesu potvrdile popis od 27 članova nove Europske komisije, na kojem nema britanskog povjerenika, čime su bile su stvorene pretpostavke da Europski parlament može danas glasovati o novom timu EK-a  na čelu s Ursulom von der Leyen.

Po Lisabonskom ugovoru svaka članica EU-a ima svoga povjerenika u Komisiji, a Velika Britanija, kojoj je produljen ostanak u EU-u do kraja siječnja sljedeće godine, odbila je poslati kandidata za povjerenika, iako, dok je god članica ima sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva.

Komisija je, da bi izbjegla bilo kakve pravne poteškoće, pokrenula postupak protiv Velike Britanije zbog kršenja prava EU-a.

Europski parlament je inače potvrdio von der Leyen na čelno mjesto Komisije još sredinom srpnja, no njezino imenovanje nije išlo glatko te su zastupnici komentirali da se kompromisna kandidatkinja Europskog vijeća provukla kroz iglene uši.

Za Ursulu von der Leyen kao šeficu Komisije na tajnom glasovanju potporu je tada dalo 383 zastupnika, samo devet više od potrebne apsolutne većine, 327 je bilo protiv, a 22 suzdržano.

Europski su čelnici, početkom srpnja predložili von der Leyen za predsjednicu Komisije na dugotrajnim pregovorima u Europskom vijeću nakon što je propao koncept ‘spitzenkandidata’, odnosno nakon što su za čelno mjesto Komisije odbijeni kandidati europskih pučana Manfred Weber, socijaldemokrata Frans Timmermans i liberala Margrethe Vestager.

Neposredno nakon njezinog imenovanja mnogi europarlamentarci nisu krili razočaranje konačnim ishodom summita Europskog vijeća na kojem se, kako su isticali, urušio postupak koji je trebao demokratizirati izborne procese u Europskoj uniji.

Europska pučka stranka, unatoč sličnim zamjerkama, je podržala von der Leyen kao prvu ženu na dužnosti predsjednice Europske komisije smatrajući da je vrlo važno da Europska unija funkcionira i da se ne nalazi u blokadi te da se poštuje relativna pobjeda EPP-a na europskim izborima iz svibnja.

Iako je među socijalistima postojalo izrazito nezadovoljstvo dali su joj potrebne glasove te je nakon toga socijalist David Sassoli postao predsjednik Europskog parlamenta.

Nakon toga, od kraja rujna do sredine studenog parlamentarni odbori održavali su saslušanja sa svakim kandidatom za povjerenika i procjenjivali njihovu prikladnost za predložene pozicije.

Ursula von der Leyen je do dolaska na čelo Komisije obnašala nekoliko ministarskih funkcija te je od 2005. do 2009. bila njemačka ministrica obitelji, od 2009. do 2013. ministrica rada, dok je 2013. postala ministrica obrane.

 

“Moramo pokazati našim prijateljima na Zapadnom Balkanu da dijelimo isti kontinet, istu povijest, istu kulturu i dijelit ćemo istu sudbinu. Naša vrata ostaju otvorena”, rekla je von der Leyen u uvodnom govoru prilikom predstavljanja programa novog saziva Europske komisije.

Po Lisabonskom ugovoru svaka članica EU-a ima svoga povjerenika u Europskoj komisiji. Velika Britanija, kojoj je produljen ostanak u EU-u do kraja siječnja sljedeće godine, odbila je poslati kandidata za povjerenika, iako, dok je god članica ima sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva.

Komisija je pokrenula postupak protiv Velike Britanije zbog kršenja prava EU-a. Nova Komisija, bude li glasovanje proteklo glatko, preuzet će dužnost 1. prosinca.

Komentari