Europska investicijska banka, ogranak za ulaganja EU-a, predlaže osnivanje instrumenta financiranja, koji se prethodno koristio u pandemiji covida-19, za pomoć obnovi Ukrajine s do 100 milijardi eura ulaganja, navodi se u dokumentu koji je Reuters dobio na uvid.
Fond EU-Ukraine Gateway (E-U GTF) trebao bi imati početnih 20 milijardi eura kroz doprinose zemalja EU-a i proračuna EU-a u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i jamstava.
Jamstva bi imala višestruki učinak i vodila bi do infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti oko 100 milijardi eura, navodi se u dokumentu, što je dovoljno za otprilike polovicu što hitnijih potreba Ukrajine.
Prijedlog EIB-a trebao bi biti predstavljen u ponedjeljak, prvog dana međunarodne konferencije o oporavku Ukrajine u Švicarskoj, čiji je cilj osigurati sredstva Ukrajini i pomoći joj da se oporavi nakon rata.
EIB predlaže fond koji bi funkcionirao poput onog u pandemiji covida-19 i koji bi jamčio sredstva za mala i srednja poduzeća.
E-U GTF mogao bi pridonijeti obnovi mostova, obnovi vodoopskrbe ili kanalizacije, posebno u gradovima čija se populacija povećala zbog migracija iz drugih dijelova Ukrajine od početka ruske invazije na susjednu zemlju 24. veljače.
Projekti bi se mogli usmjeriti i na olakšavanje ukrajinskog izvoza ili na njezinu energetsku i digitalnu infrastrukturu.
EIB ili razvojne banke kao što su KfW ili DFC mogle bi povući sredstva iz fonda ili njegova jamstva za ulaganja koja nadziru.
Fond je isto tako osmišljen za poticanje privatnih poduzeća koji bi financiranje ulaganja u Ukrajini vjerojatno smatrali previše rizičnima.
Korištenje instrumenta sličnog prethodno korištenom znači da bi se on mogao brže pokrenuti pa bi početna ulaganja mogla biti odobrena već do kraja godine.
Europska komisija prvo mora dati svoj pristanak, a potom većina članica EU-a mora podržati taj plan. Države EU-a naknadno bi odlučivale hoće li doprinijeti fondu.
Ukrajina će na samitu predstaviti prioritete svoje poslijeratne obnove
Ukrajinska vlada trebala bi u ponedjeljak po prvi put predstaviti svoje prioritete za poslijeratnu obnovu zemlje, na summitu na kojem se u švicarskom gradu Luganu sastaju predstavnici 40-ak potencijalnih zemalja donatora.
Razne međunarodne organizacije i financijske institucije također bi trebale sudjelovati na sastanku, kojemu je cilj dogovoriti raspodjelu različitih zadataka među sudionicima.
Stotine milijardi eura bit će potrebne za financiranje ponovne izgradnje uništene ukrajinske infrastrukture. Očekuje se da će najvažnija načela koja stoje iza projekta biti objavljena u deklaraciji na kraju konferencije.
Među sudionicima sastanka u Luganu trebali bi biti ukrajinski premijer Denis Šmihal i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, dok bi se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij trebao obratiti skupu putem video veze iz Kijeva.
– Ukrajina je ogromna zemlja, puno toga je uništeno… ne možete dovoljno brzo početi planirati i koordinirati obnovu”, rekao je Markus Berndt, šef odjela za vanjske aktivnosti Europske investicijske banke.
Ukrajini je hitno potrebna pomoć kako bi sada osigurala osnovne usluge kao što su opskrba čistom vodom, kanalizacija, odlaganje otpada, energija i pristup internetu kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost, rekao je Berndt.
– Trebaju nam investicije, inače će se gospodarstvo potpuno urušiti i onda ćemo izgubiti najvažniji stup za obnovu, dodao je.
– Naravno, vodoopskrba može biti ponovno uništena tijekom rata. No ako se ne pobrinemo da gradovi ponovno mogu funkcionirati i ljudi mogu živjeti u njima, onda su troškovi dugoročno daleko veći nego da financiramo snabdijevanje vode dva puta.
