Europa tone u novi val pandemije, vraćaju se restriktivne epidemiološke mjere, zatvaraju se škole

profimedia

Europske države vraćaju restriktivne mjere kako bi spriječile daljnje širenje koronavirusa, i dalje se opirući potpunom prekidu društvenih aktivnosti, no zatvarajući škole, otkazujući medicinske zahvate koji nisu hitni i regrutirajući studente medicine.

Većina europskih vlada je tijekom ljeta ublažila restriktivne mjere kako bi vratile u život svoja gospodarstva već pogođena velikim padovima i gubitkom radnih mjesta nakon prvog vala pandemije.

No povratak aktivnosti u normalu – od gužvi u restoranima do početka novih školskih godina – doveo je do velikog rasta broja novozaraženih na cijelom kontinentu.

Kafići i drugi ugostiteljski objekti zatvarani su među prvima pod novim restriktivnim mjerama, no širenje zaraze sada je ispit spremnosti vlasti da ostave škole otvorene i održe funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Češka, europska zemlja s najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika, nastavu je preselila na internet i planira na teren poslati tisuće studenata medicine. Bolnice otkazuju zahvate koji nisu hitni kako bi se oslobodili kreveti.

“Nekad smo na rubu suza”, rekla je Lenka Krejcova, glavna medicinska sestra u bolnici Slany blizu Praga dok se opći odjel bolnice pretvara u odjel za oboljele koronavirusom.

Poljska je ubrzala obuku za medicinske sestre i razmatra otvaranje vojnih poljskih bolnica.

U isto vrijeme nastavu na internet seli i Moskva, a Sjeverna Irska zatvara škole na dva tjedna.

“Nemam nikakvih dobrih vijesti. Na rubu smo katastrofe”, kaže poljski imunolog Pawel Grzesiowski dok njegova država u srijedu bilježi rekordnih 6526 novih zaraza i 116 smrtnih slučajeva.

Nemoguć izbor

Velike europske ekonomije poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske zasad se opiru pritiscima da zatvore škole jer je ta odluka tijekom proljeća dodatno otežala situaciju roditeljima koji su morali balansirati rad od kuće s brigom za djecu.

Političari u Njemačkoj razmatraju trebaju li produžiti školske praznike oko Božića i Nove godine kako bi se zaraza obuzdala, iako kritičari tvrde kako nema dokaza da su škole žarišta širenja virusa.

Nizozemska je u srijedu zatvorila kafiće i restorane, no ostavila je škole otvorenima.

Dnevni broj novozaraženih u Europi u prosjeku je 100 tisuća, što je trećina ukupnog svjetskog rasta broja novih slučajeva.

U tjednu do 11. listopada više od polovice slučajeva u Europi dogodilo se u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Rusiji i Španjolskoj, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

“To je zbrka, sinko moj, što da ti kažem? Doista ne znamo kako će to završiti”, kazala je jedna umirovljenica u Rimu.

Sjećanje na rat

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu bi trebao objaviti nove restriktivne mjere, a mediji pišu kako se razmatra policijski sat.

Pet najvećih francuskih gradova – Pariz, Marseille, Lyon, Touluse i Lille – već su pod strogim mjerama, sa zatvorenim kafićima i teretanama te restoranima koji rade pod strogom kontrolom.

“Policijski sat… to je izraz koji nismo čuli jako dugo”, rekao je umirovljenik Francis Boutry na pariškoj tržnici, prisjećajući se rata u Alžiru koji je trajao od 1954. do 1962. “Što možemo? Moramo nekako zaustaviti ovaj virus”.

Britanskog premijera Borisa Johnsona oporba poziva na novi “lockdown” na razini cijele Engleske, no on se zasad opire. Ondje raste broj hospitalizacija, pa se pripremaju poljske bolnice.

Vlasti u Kataloniji najavit će ili zatvaranje kafića i restorana ili drastičnu redukciju njihovog radnog vremena.

U Belgiji, državi s drugim najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika u Europi, bolnice moraju rezervirati četvrtinu svojih kreveta za zaražene covidom-19.

“Danas ne vidimo kraj tunela”, poručio je Renaud Mazy, direktor bolnice Saint-Luc u Bruxellesu.

Komentari