Europa sve starija, treba međugeneracijsku solidarnost

Ilustracija Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

Europski parlament je na ovotjednoj plenarnoj sjednici usvojio izvješće o starenju Europe u kojem je pozvao Komisiju da pokrene pilot-projekte za kvalitetnu skrb o starijima i podrži države članice u provedbi politika skrbi za starije.

U izvješću “Starenje Starog kontinenta – mogućnosti i izazovi povezani s politikom starenja poslije 2020.”, koje je Europski parlament usvojio u srijedu s 479 glasova za, 103 protiv i 113 suzdržanih, navodi se da je vrednovanje starijih osoba i borba protiv njihove diskriminacije moguća samo politikama koje se temelje na međugeneracijskoj solidarnosti.

Također se poziva na pozitivniju percepciju starosti, pravednije mirovine i mjere za rješavanje razlika u mirovinama muškaraca i žena.

Europski parlament traži od Komisije da pruži potporu državama članicama i njihovim regijama u provedbi politika zdravog starenja te da na regionalnoj razini pokrene pilot-projekte za razvoj solidnih sustava dugotrajne skrbi, po pristupačnim cijenama i dostupnih svima.


Države članice trebalo bi poticati da bolje iskoriste fondove EU-a, kao što su Europski socijalni fond plus i Europski fond za regionalni razvoj, kako bi infrastrukturu i javne prostore prilagodili potrebama starijih osoba, smatraju eurozastupnici.

Pandemija koronavirusa dodatno je povećala vidljivost problema koji iziskuju posebnu pozornost te ukazala na potrebu da se u aktivnosti EU-a uključi posebna strategija za starije osobe.

Takve mjere bi uključivale i otvaranje centara za dnevnu skrb u blizini škola i vrtića kako bi se pomoglo izgradnji međugeneracijskih veza i spriječiti usamljenost.

Beata Szydło (Europski konzervativci i reformisti), izvjestiteljica EP-a iz Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, je u raspravi o izvješću, održanoj u ponedjeljak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, istaknula važnost međugeneracijske solidarnosti.

“Moramo znati koliko je važna veza između generacija, koliko je važan dobrovoljni rad, a naročito dugotrajna njega za bolesne starije osobe. Moramo također aktivirati stariju populaciju koja mora sama donositi odluke želi li dalje raditi ili ne“, rekla je i dodala da je za rješavanje demografskih izazova u ruralnim područjima, gdje je najlošija demografska slika, važno potaknuti gospodarski razvoj uz pomoć europskih fondova.

Posebna prijetnja je digitalna isključenost ili diskriminacija u smislu jednakog pristupa zdravstvenim uslugama.Moramo biti u stanju štititi starije od nasilja i diskriminacije. Pandemija nam je pokazala koliko je važno uključiti starije osobe u digitalni svijet“, istaknula je.

Nezavisni eurozastupnik Ádám Kósa je naveo primjer kako stariji mogu pomoći sljedećoj generaciji u odgajanju djece. “U mojoj zemlji, Mađarskoj, bake i djedovi koji još rade, a dobiju unuke, dobivaju dodatnih pet dana odmora za svako unuče. Također je moguće da bake i djedovi ostanu kod kuće s tek rođenom bebom“, rekao je i predložio da takva prava uvedu i druge države.

Zelena knjiga

Europska komisija je 27. siječnja predstavila Zelenu knjigu kojom se pokrenula široka rasprava o problematici starenja. U njoj se opisuje učinak ovog demografskog trenda i poziva javnost da svoja stajališta o tome kako odgovoriti na taj trend iznese u okviru javnog savjetovanja koje je trajalo 12 tjedana.

Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju, u raspravi s eurozastupnicima je navela da su dobili “473 odgovora naših država članica i neeuropskih zemalja” te da sada u Komiisiji “analiziraju ove inpute“.

Šuica je navela da se tijekom zadnjih 50 godina očekivani životni vijek povećao za približno 10 godina. Zelena knjiga o starenju prvi je rezultat tog izvješća nakon čega slijedi dugoročna vizija za ruralna područja u kojoj će se razmatrati i pitanje depopulacije.

Danas je 20 posto stanovništva starije od 65 godina, a predviđa se da će do 2070. u toj dobnoj skupini biti 30 posto stanovništva, a očekuje se da će udio građana starijih od 80 godina do 2070. dosegnuti 13 posto, napomenula je Šuica.

Starenje nije problem samo za starije ljude, već ono utječe na sve nas te moramo uravnotežiti naše politike za sve građane i zajamčiti da „nikoga nećemo ostaviti po strani“, naglasila je.

Broj osoba kojima bi mogla biti potrebna dugotrajna skrb povećati s 19,5 milijuna 2016. na 23,6 milijuna 2030. te 30,5 milijuna 2050. (na području EU-27), navodi se na službenim internetskim stranicama EU.

Komentari