EU spreman dati 3 milijarde eura Bjelorusiji ako ode Lukašenko; Putin: Reakcija zapada na taj incident bila je ‘izljev osjećaja’

Europska unija spremna je dati Bjelorusiji tri milijarde eura ako se s vlasti makne predsjednika Aleksandra Lukašenka te “provede demokratsku tranzicija”, rekao je u petak Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za sigurnosnu i vanjsku politiku. No Vladimir Putin, predsjednik Rusije i bliski Lukašenkov saveznik, podržao je svog kolegu, toplo ga dočekavši na razgovorima u južnom ruskom gradu Sočiju.

Dvojica čelnika usuglasila su se da je reakcija zapada na taj incident bila „izljev osjećaja“.

Europska komisija je ranije tijekom dana izvijestila kako je predstavila Vijeću plan o gospodarskoj potpori “budućoj demokratskoj Bjelorusiji”.

“Time želimo iskazati predanost ljudima u Bjelorusiji. Taj plan će biti aktiviran kada Bjelorusija otpočne tranziciju prema demokraciji, ne prije toga”, izjavio je Borrell u Lisabonu gdje sudjeluje na neformalnom sastanku ministara obrane EU-a.



“Lukašenko nije sretan s tom idejom”, dodao je.

Bespovratni novac i krediti

Paket od tri milijarde eura uključuje bespovratni novac i kredite kako bi “Bjelorusija stabilizirala svoje gospodarstvo i reformirala institucije”, izvijestila je Europska komisija. Novac bi došao iz različitih izvora unutar EU-a.

U petak se pak Lukašenko sastaje u Sočiju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dan nakon što je UN-ova zrakoplovna agencija (ICAO) najavila istragu prisilnog spuštanja Ryanairovog zrakoplova.

“Ne znam je li održan ili nije njihov sastanak, nemam saznanja o njemu”, rekao je Borrell. “Putin i Lukašenko me ne obavještavaju o svojim agendama, pa ne znam. Putin je snažani podupiratelj Lukašenka to je jasno, ali o njihovom sastanku ne znam ništa”, dodao je.

Europska unija istovremeno namjerava pojačati sankcije Bjelorusiji nakon što su vlasti te zemlje u nedjelju prisilile Ryanairov zrakoplov na slijetanje pa uhitile u njemu oporbenog aktivista i njegovu partnericu, rekao je u četvrtak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka s kolegama iz EU-a u Lisabonu.

“Dogovorili smo se da ćemo ubrzati rad na sankcijama. U pripremi je četvrti paket u okviru postojećeg sankcijskog režima”, rekao je Grlić Radman za Hinu.

Vrlo široke sankcije

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass poručio je kako bi sankcije mogle obuhvatiti ključne kompanije u sektoru gnojiva te da bi EU mogao onemogućiti vladi Bjelorusije izdavanje obveznica u Europskoj uniji. Ministri 27 država EU-a razmatraju širenje liste osoba koje se nalaze pod sankcijama. Nakon prošlogodišnjih predsjedničkih izbora pod sankcijama EU-a je 88 osoba bliskih režimu te sedam kompanija.

Bjelorusija nije trebala biti tema neformalnog sastanka 27 ministara vanjskih poslova EU-a okupljenih u Lisabonu no s obzirom na aktualna događanja oko prinudnog slijetanja zrakoplova, stavljena je na dnevni red.

Bjeloruske vlasti su rekle da su u nedjelju naredile zrakoplovu koji je letio iz Grčke u Litvu, a u tom trenutku bio u njenom zračnom prostoru, da sleti u Minsk zbog prijetnje bombom. Kad je zrakoplov sletio uhićeni su njegovi putnici Roman Prostaševič i njegova partnerica Sofia Sapega.

Čelnici EU-a optužili su Bjelorusiju za državno sponzoriranu otmicu.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, priopćila je u petak da “podupire želju bjeloruskog naroda o mirnoj demokratskoj tranzciji” nakon predsjedničkih izbora održanih u kolovozu 2020. za koje tvrdi da “nisu bili niti slobodni niti pošteni”.

Putin stao uz Lukašenka u sporu o Ryanairovom letu

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je stao uz svog bjeloruskog saveznika Aleksandra Lukašenka koji se spori sa zapadom zbog prisilnog slijetanja zrakoplova Ryanaira kako bi se uhitio bjeloruski disident.

Zrakoplov je sletio u Minsk gdje su uhićeni njegovi putnici, bloger i kritičar Lukašenka Roman Protaševič i njegova djevojka.

Oboje su sada u pritvoru. Protaševič je optužen da stoji iza masovnih prosvjeda nakon izbora koje su zapadne zemlje proglasile namještenima. Prijeti mu do 15 godina zatvora, prenosi agencija Reuters.

No Putin, bliski Lukašenkov saveznik, podržao je svog kolegu, toplo ga dočekavši na razgovorima u južnom ruskom gradu Sočiju. Dvojica čelnika usuglasila su se da je reakcija zapada na taj incident bila „izljev osjećaja“.

“Svojedobno su primorali zrakoplov bolivijskog predsjednika da sleti, a potom su ga izvukli i ništa, tišina“, rekao je Putin, referirajući se na događaj iz 2013. kad je avion Eva Moralesa morao sletjeti u Austriju u vrijeme dok su Sjedinjene Države pokušavale uhititi zviždača Edwarda Snowdena.

“Uvijek postoji netko tko stvara probleme”

Razgovori u crnomorskom gradu Sočiju organizirani su prije incidenta sa zrakoplovom.

Lukašenko je Putinu kazao kako će mu pokazati povjerljive dokumente o letu Ryanaira koji će ruskom čelniku pomoći da shvati što se doista dogodilo.

„”vijek postoji netko tko nam stvara  probleme. Znate ih, informirat ću vas o njima“, rekao je Lukašenko Putinu.

“Donio sam neke dokumente kako bi mogli shvatiti što se dogodilo”.

Rusija, bliski saveznik bivše sovjetske republike s 9,5 milijuna stanovnika koja služi kao strateški kordon prema zapadu, verbalno je podržala Minsk prije sastanka dvojice predsjednika, istovremeno odbacivši da je sudjelovala u tom incidentu.

Moskva tvrdi da je Bjelorusija pokazala spremnost na transparentnost u tom sporu, a reakciju zapada na taj događaj prozvala je „šokantnim“.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je zapadne države da „demoniziraju“ vlasti u Minsku.

Komentari