Europska komisija brani svoju strategiju nabavke cjepiva. I nada se da će uskoro dobiti veću količinu cjepiva od raznih proizvođača. Nova cjepiva čekaju na odobrenje korištenja u Uniji.
Dok brojne države Europske unije (EU) raspravljaju o produženju lockdowna, a Italija najavljuje restrikcije do travnja, mnogi se građani EU-a pitaju zašto se proces cijepljenja u Uniji ne odvija brže? Iako je cijepljenje stvar o kojoj odlučuju same države članice, koje i same moraju preuzeti odgovornost za logističke probleme, središnja nabavka cjepiva je u „rukama” Europske komisije (EK), koja koordinira tim procesom u ime svih 27 zemalja članica.
EK je upravo naručila dodatnih 300 milijuna doza od trenutnog lidera na tržištu – kompanije Pfizer/BioNTech i ima opciju narudžbe novih 2,3 milijardi doza cjepiva od različitih proizvođača pri čemu se mora naglasiti da se kod većine njih cijepljenje mora izvršiti dva puta. Je li istina da je EK igrala na pogrešnu kartu? Je li istina da se cjepivo isporučuje presporo?
Nema alternative
Europska pučka stranka (EPP) u Europskom parlamentu, čija je članica i predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, pomaže EU-vlastima u Bruxellesu . Lekcija naučena tijekom pandemije koronavirusa glasi “više Europe” – što se ogleda u jednoj vrsti “zdravstvene unije”, rekao je šef EPP-a Manfred Weber. On je ponovno naglasio da su europski ugovori za kupovinu cjepiva potpisani prije nacionalnih ugovora nekih zemalja. Sandra Gallina, direktorica zadužena za program cijepljenja i nabavku cjepiva, istakla je to i pred Europskim parlamentom: “Najprije stižu naša cjepiva”, rekla je Gallina odgovarajući na pitanje o posebnoj nabavci Pfizer/BioNTech cjepiva od strane SR Njemačke. Ona je istakla da je „na početku ove avanture bilo 165 mogućih kandidata za cjepivo”. Komisija je poslušala savjete epidemiologa i već tijekom ljeta je morala odabrati najizglednije kompanije, dodala je.
I europski povjerenik Margitis Schinas branio je odluku o zajedničkoj kupovini cjepiva: “Bez zajedničkog djelovanja velike države pokupovale bi sve cjepivo na štetu malih i srednje velikih članica EU-a. Male zemlje nikada ne bi mogle osigurati dovoljno cjepiva po pristupačnim cijenama”.
Postoje i kritike, posebno iz EU-a, u pogledu manjka transparentnosti prilikom zaključivanja ugovora. Neki od njih su sada konačno dostupni na uvid u čitaonici u Europskom parlamentu. Što je s odredbama oko jamstava i kako su dogovorene cijene? Odgovori stižu polako, jer su pregovori s Pfizerom po pitanjima odgovornosti bili izuzetno teški. Američki farmaceutski gigant, kako je rečeno, želio se zaštiti i u velikoj mjeri olakšati svoju poziciju. Sada će, na inzistiranje članova Europskog parlamenta, izvršni direktor Pfizera Albert Bourla ispitati u kojoj bi mjeri detalji (do sada tajnih) ugovora mogli biti objavljeni u javnosti.
Više cjepiva, bolja učinkovitost?
Bourla je također obećao veliko proširenje kapaciteta proizvodnje Pfizer/ BioNTech cjepiva i kao cilj naveo dvije milijarde doza tijekom ove godine. EU želi udvostručiti svoj udio s 300 na 600 milijuna doza, a zalaže se i za bržu isporuku. Ali, ova kompanija mora „izbalansirati” želje Europljana s globalnom potražnjom. EU je brzo reagirao sa svojom narudžbom u drugoj fazi i Pfizer bi joj mogao isporučiti dodatnih 75 milijuna doza u drugom kvartalu 2021. – pored doza isporučenih početkom ove godine. “Za EU se nazire svjetlo na kraju tunela”, objašnjava taj menadžer.
Prilično je optimističan u pogledu rješavanja ostalih hitnih pitanja vezanih za cjepivo Pfizer/ BioNTech. Sada se ono testira i na mladima između 12 i 16 godina i prvi rezultati su ohrabrujući. Do sada je odobrenje za cijepljenje od strane Europske agencije za lijekove vrijedilo samo za mlade s navršenih 16 godina života (i stariju populaciju). Još nije odobreno cjepivo za djecu jer nije bilo dovoljno kliničkih podataka o podnošljivosti. Trenutno je najvažnije pitanje mogu li ljudi koji su cijepljeni i dalje prenositi virus. Šef Pfizera na ovo pitanje još nema jasan odgovor. Prvi podaci iz eksperimenata na životinjama ohrabruju i daju povoda da se vjeruje kako cijepljene osobe virus neće dalje prenositi, navodi se. Znanstvenici bi prve pouzdane informacije mogli pružiti sredinom veljače.
Još uvijek je otvoreno i pitanje koliko će dugo trajati imunitet nakon cijepljenja? U prvim kliničkim ispitivanjima dragovoljci su cijepljeni prije otprilike šest do sedam mjeseci. Zaštita od korone kod njih je još uvijek prisutna. Stoga treba pričekati i vidjeti hoće li učinak cjepiva oslabiti tijekom dužeg razdoblja i hoće li i kada biti potrebno „osvježiti” cjepivo, odnosno ponoviti cijepljenje.
Druga cjepiva na čekanju
Od 6. siječnja u Uniji je odobrena i uporaba cjepiva američke kompanije Moderna. Prva pošiljka stigla je u Irsku i Bugarsku. EU također želi povećati narudžbu cjepiva te kompanije. Do sada je imala opciju za narudžbu 150 milijuna doza cjepiva, od kojih je trećina, kako se tvrdi, osigurana za Njemačku.
Druge zemlje EU-a odbacile su ponudu kompanije Moderna jer je s cijenom od oko 25 dolara po dozi najskuplja u usporedbi s drugim cjepivima. Pored toga, nije jasno koliko brzo Moderna może doista isporučivati cjepivo.
Očekivanja su zato usmjerena uglavnom na cjepivo AstraZenece, koje bi Europska agencija za lijekove trebala odobriti koncem ovog mjeseca. Smatra se jednostavnim za uporabu, a nije ni skupo, tako da se neke zemlje EU-a oslanjaju na to da će ovim cjepivom pokriti veći dio potražnje. EU je već naručio 400 milijuna doza, a proizvođač obećava da će proizvesti tri milijarde doza cjepiva tijekom ove godine. AstraZeneca je jedna od najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija s velikim iskustvom u proizvodnji cjepiva i vjerojatno će ispuniti svoja obećanja.
U veljači bi mogla biti odobrena još jedno cjepivo – preparat Johnson & Johnson, koji se proizvodi u Nizozemskoj, kako je u srijedu najavila povjerenica EU-a za zdravstvo Stella Kyriakides. Tada bi na europskom tržištu postojala četiri različita cjepiva, koje bi, u drugom kvartalu ove godine, trebale znatno ubrzati proces masovnijeg cijepljenje građana EU-a, prenosi Dw.com
