Erdogan ne odustaje, Maditeranu ozbiljno prijeti oružani sukob

Sve glasnije se zvecka oružjem nakon najava Ankare da će poslati istraživački brod Oruk Reis u blizinu grčkog otoka Kastelorizo u Egejskom moru koji se nalazi svega tri kilometra od turskog kopna.

Tu bi, prema najavama, turski brod mjesec dana trebao ispitivati potencijalna podvodna nalazišta prirodnog plina i nafte. No tu morsku zonu Grčka smatra svojim teritorijalnim vodama i zonom u kojoj ima ekskluzivno pravo istraživanja i eksploatacije podmorja.

Vojske obje zemlje su u pojačanoj pripravnosti i, prema saznanjima lista Bild, samo je posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel u utorak navečer spriječilo otvoreni sukob. Kako taj list piše, turski vojni zrakoplovi su nadlijetali Kasteloriko, grčki avioni su također bili u zraku, i tek je telefonski kontakt kancelarke s turskim predsjednikom Erdoganom i grčkim premijerom Mitsotakisom spriječio vojni sudar.

Pregovori jedino rješenje

“Može se pretpostaviti da će Erdogan nastaviti svoju politiku vojnog bockanja”, kaže za DW Günter Seufert iz berlinskog Centra za primijenjene turske studije. On je uvjeren da turski predsjednik neće odustati od bušenja u podmorju u oblasti koju Grčka smatra svojom, baš kao što je ušao u oblast na koju Ciprani polažu pravo.



“Hoće li zato doći do rata, ovisi od tome kako će se Grčka ponašati: hoće li ponuditi Turskoj pregovore ili ne”, nastavlja Seufert. “I ovisi od tome kako će se postaviti EU i prije svega SAD. Konačno, Grčka i Turska su članice NATO-a i tu bi se velike članice NATO-a trebale umiješati kao posrednici.”

Seufert smatra da su pregovori jedino rješenje za suprotstavljena tumačenja pomorskog prava. Dok Grčka smatra da more oko njenih otoka spada u grčke teritorijalne vode (na temelju prava na “ekskluzivnu ekonomsku zonu 200 nautičkih milja oko otoka) – makar otoci bili tik uz tursku obalu – Turska tvrdi da to ne podrazumijeva ekskluzivno pravo na energente.

Neodlučnost EU-a i SAD-a

Dok se EU za sada ograničava na priopćenja i prijetnje sankcijama Turskoj, Sjedinjene Države su u teškoj poziciji, smatra Seufert. “S jedne strane ionako imaju dosta prijepora s Turskom – pomislite samo na tursku nabavku ruskog proturaketnog sustava S-400. S druge strane, SAD pokušava suzbiti utjecaj Rusije u istočnom Sredozemlju i Libiji i to uz pomoć Turske. Washington izgleda još nije odlučio želi li se primarno pozicionirati protiv Rusije ili primarno disciplinirati Tursku.”

“Erdogan naveliko koristi tu cik-cak politiku SAD-a, kao i neodlučnost EU-a”, zaključuje Seufert. Ovaj nekadašnji dopisnik iz Turske i predavač na sveučilištima u Istambulu i Nikoziji, podsjeća da je EU svojevremeno imao koherentnu politiku prema Turskoj u okviru pregovora s tom zemljom o pristupanju Uniji.

“Kako je taj proces bio veoma normativno ustrojen – naime prema primjeni demokratskih reformi u Turskoj – sve države EU-a su mogle stati iza njega”, kaže Seufert.

No to je propalo. “Sada su u prvom planu mnoge pojedinačne teme – izbjegličko pitanje, energetska politika, uloga Turske u Siriji i Libiji. U svim tim pitanjima pojedine države EU-a imaju različite pozicije u skladu s nacionalnim interesima”, dodaje Seufert.

Erdoganov cilj je ‘Velika Turska’

Na pitanje novinara DW je li slučajnost to što se istog dana (24. srpnja) kada se održava prva islamska molitva u Aja Sofiji koja je ponovo pretvorena u džamiju, planira i polazak turskog broda u blizinu grčkog otoka i obilježava godišnjica ugovora iz 1923. kada je definirana granica između Turske i Grčke, Seufert kaže:

“To nije slučajno. Politika gospodina Erdogana ima za cilj stvaranje Velike Turske. Radi se o Turskoj koja se ne orijentira prema Zapadu kao Turska Kemala Ataturka, već o Turskoj koju prožimaju povijest i imperijalna veličina Osmanskog carstva”, navodi ovaj stručnjak.

Erdoganov moto je, kaže, da Turska postane najjača sila u regiji u vakuumu koji nastaje povlačenjem SAD-a i zbog slabosti EU-a, te da Turska zastupa interese sunitskih muslimana na Bliskom istoku, piše Deutsche Welle.

“Praktične posljedice te politike su naoružavanje turske vojske i militarizacija vanjske politike u istočnom Sredozemlju. Ta politika ima i velike simboličke dimenzije poput pretvaranja Aja Sofije u džamiju”, prenosi Jutarnji list.

Na Facebook stranici ‘Vojna tehnologija i Naoružanje’ objavljena je usporedba u vojnoj snazi Turske i Grčke.

“Turska i Grčka na rubu rata Erdogan neće stati

Sve glasnije se zvecka oružjem nakon najava Ankare da će poslati istraživački brod za ugljikovodike Orku Reis u blizinu grčkog otoka Kastellorizo u Egejskom moru koji se nalazi svega tri kilometra od turskog kopna

OVO SU TURSKI ADUTI

-Turska vojska ima daleko veće mogućnosti zračnog-
padobranskog i pomorskog desanta, zbog višestruko većeg broja transportnih aviona i helikoptera, amfibijski, logističkih brodova te ima veću ratnu mornaricu.

Grčki otoci su na dohvat ruke turskoj i u dometu artiljerije i VBR-a a ti otoci su Samos, Rhodes ,Lesbos. Chios, Kastellorizo nakon uspješnog osvajanja vjerojatno bi blokirao i glavni otok kriti. Pogledajte kartu išao bi principom preskakivanja neke osvojiš druge blokiraš

-Turski borbeni avioni mogu zahvaljujući zračnim tankerima KC-135 biti puno vise u zonama djelovanja. Grčka nema tankere,drugo turska ima napredne awacse tj leteće radare Boeing 737 AEW&C i integrirani data-link za razmjenu podataka medu avionima

Za razliku od Grčke, turska ima satelite za osmatranje zemlje visoke rezolucije Göktürk-1, Göktürk-2, uz pomoć kojih može pravovremeno pratiti svaki pokret grčke vojske. Dok Grčka nema ove mogućnosti.

Za razliku od Grčke, turska ima veliki flotu udarnih dronova i zna kako se vodi rat s dronovima grčka to nema

-Turska vojska posjeduje masovniji inventar domaćih krstarećih balističkih i protubrodskih raketa i s njima može gađati grčke baze.Sami raspored grčkih vojnih i avio baza u odnosu na turske baze, donosi turskoj veliku prednost

– politički razlozi neodlučnost Amerike tamo su izbori te neodlučnost EU te korona kriza te vidi da NATO nema smisla vise”, piše u objavi.

Turska i Grčka na rubu rata Erdogan nece stati Sve glasnije se zvecka oružjem nakon najava Ankare da će poslati…

Gepostet von Vojna Tehnologija i Naoružanje am Freitag, 24. Juli 2020

Komentari