Epidemija u zloglasnom austrijskom skijalištu završila pred sudovima. ‘Mjesni dužnosnici su počinili ‘ozbiljne propuste’

Skijanje/Jurica Galoic/PIXSELL

Sieglinde Schopf posljednji je put zagrlila Hannesa, s kojim je bila u braku gotovo 50 godina, prije nego što se ukrcao u vlak za skijalište u austrijskom Tirolu u ožujku prošle godine.

Nekoliko tjedana poslije, 72-godišnjak je zaražen koronavirusom i umro je u bolnici, sam.

“Srušio se moj cijeli svijet”, kaže Schopf koja je uvjerila supruga da ode u Ischgl, ne znajući da će to mjesto postati jedno od europskih žarišta koronavirusa.


“Ne mogu si oprostiti, jer sam ga u konačnici ja poslala u smrt”.

Godinu dana poslije, njezina tužba jedna je od deset koje su podnijeli tužitelji iz Austrije i Njemačke tražeći odštetu. Tvrde da austrijske vlasti nisu dovoljno brzo reagirale na pojavu koronavirusa u Ischglu i drugim skijalištima.

Više od 6000 ljudi iz 45 zemalja tvrdi da su se zarazili na zimovalištima, većina u Ischglu, gdje su neoprezni turisti nastavili skijati, opijati se i tulumariti dok se virus širio. Tužbe prikuplja austrijsko udruženje za prava potrošača VSV.

Širok spektar tužbi

Schopf vjeruje da se njezin suprug, umirovljeni novinar i strastveni skijaš od djetinjstva, zarazio za vrijeme evakuacije autobusom, naguran u vozilo s drugim uspaničenim turistima koji su kihali i kašljali tri sata.

Kad je 13. ožujka nazvala supruga kako bi mu rekla da je kancelar Sebastian Kurz upravo proglasio karantenu za Ischgl, “oni su još bili na skijalištima”, kazala je za AFP.

Udovica sada tuži Austriju tražeći 100.000 eura odštete zbog suprugove smrti.

I drugi traže stotine tisuća eura zbog toga što su se u austrijskim skijalištima zarazili koronavirusom.

Sud bi tužbe trebao početi razmatrati u rujnu jer su početna ročišta u travnju odgođena zbog karantene, objavio je VSV.

Priprema se još tužbi, među kojima iz Belgije, Nizozemske, Britanije i Švicarske, rekao je direktor VSV-a Peter Kolba.

“Jako su širokog spektra, od smrti do slučajeva dugog covida s trajnim oštećenjima pluća”, rekao je.

Od 6000 ljudi koji su se se obratili VSV-u zbog toga što su se zarazili, pet posto boluje ih od simptoma dugog covida, uključujući glavobolje, poremećaje spavanja i kratki dah. Umrlo je 32 ljudi.

Neovisno stručno povjerenstvo za istragu zaraze navodi u izvješću objavljenom u listopadu da su mjesni dužnosnici “reagirali prekasno” i da su počinili “ozbiljne propuste” nakon što su ih islandske vlasti 5. ožujka upozorile da je nekoliko ljudi pozitivno na koronavirus pošto su se odande vratili kući.

Od 8. ožujka, dana nakon što je vlasnik bara u Ischglu bio pozitivan na testu na koronavirus, “ispravna procjena trebala je dovesti do zatvaranja barova, zaustavljanja skijaških žičara i uredne organizacije odlazaka turista iz Ischgla”, navodi se u izvješću.

Umjesto toga skijanje i zabave nastavili su se do 13. ožujka.

Vlasti niječu da su reagirale presporo.

Četvorica dužnosnika, uključujući gradonačelnika Wernera Kurza, zbog toga su pod istragom tužiteljstva u Innsbrucku.

Naučene lekcije

Obnova ugleda Ischgla od najveće je važnosti za Andreasa Steibla, direktora lokalne turističke zajednice, kojeg je neovisna istraga oslobodila krivnje za epidemiju.

“Nama je prioritet broj jedan zdravlje, jer smo naučili lekciju”, rekao je Steibl.

Dužnosnik regionalne agencije za zdravlje potvrdio je da Ischgl “praktički nema nijedan slučaj” covida-19 od karantene prošle godine.

Budući da je zimska sezona propala zbog pandemije, to selo od oko 1500 stanovnika koje živi od turizma nada se da će ovoga ljeta napuniti hotele i restorane.

Prošle godine turisti iz cijele Europe pohrlili su u austrijske Alpe, mnogi umjesto uobičajenih grčkih i španjolskih otoka.

Jedan par 80-ih godina, Kaiserovi, koji su prošli srpanj doputovali autobusom iz Leipziga u Njemačkoj, kazao je da su ih prijatelji smatrali “ludima” što su rezervirali ljetovanje u Ischglu.

Ali Manfred Kaiser (84) kazao je da su se u Ischglu osjećali jako sigurno jer “svi su sada oprezni”.


Komentari