Čelnici država članica EU-a okupili su se na samitu u Bruxellesu na kojem će podržati preporuku o ulasku Hrvatske u europodručje i odlučivati o kandidatskom statusu za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Raspravljat će i o zemljama zapadnog Balkana.
Europsko vijeće pozdravlja hrvatsko ispunjenje svih konvergencijskih kriterija utvrđenih u Ugovoru. Podržava prijedlog Komisija da Hrvatska usvoji euro 1. siječnja 2023. i poziva Vijeće da brzo usvoji relevantne prijedloge Komisije, kaže se u nacrtu zaključaka.
To je predzadnji korak u procesu odlučivanja o pridruživanju Hrvatske europodručju. Zadnji korak bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske, što će se dogoditi na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja.
Glavna tema samita je pitanje proširenja, odnosno davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, dok bi Gruzija trebala dobiti obećanje o europskom perspektivi, što otprilike odgovora statusu potencijalnog kandidata. Zasad nema naznaka da bi se itko protivio kandidatskom statusu za Ukrajinu i Moldaviju.
Čelnici će također razgovarati o zapadnom Balkanu i još jednom izraziti punu i nedvosmislenu predanost perspektivi članstva zemalja toga područja i pozvati na ubrzanje pristupnog procesa.
Prije samita EU-a, u četvrtak ujutro održat će se sastanak čelnika EU-a s njihovim kolegama sa zapadnog Balkana.
Tri zemlje članice traže da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, ali ne vidim konsenzus oko toga, izjavio je visoki dužnosnik EU-a, dobro upućen u pripreme samita.
Jučer, uoči važnog sastanka – hrvatski premijer Andrej Plenković održao je govor pred zastupnicima Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici. Najavio je da će Vijeće EU-a sljedeći tjedan uputiti formalni prijedlog odluke o ulasku Hrvatske u šengenski prostor 1. siječnja iduće godine. Konačnu odluku – očekuje najesen.
Zauzeo se za to da Ukrajina dobije status kandidatkinje za članstvo u Uniji, a isto je zatražio i za Bosnu i Hercegovinu.
