Kulturni ataše NDH ima ulicu u Sarajevu, upozorava tamošnji dnevnik Oslobođenje.
Riječ je o Enveru Čolaković, književniku najpoznatijem kao autor romana “Legenda o Ali-paši” koji je obvezna školska lektira u BiH. Osim što se bavio književnošću, Čolaković je objavljivao i stručne tekstove iz fizike i matematike, a okušao se i kao kazališni redatelj.
Čolakovićev je krimen što je 1944. postao kulturni ataše NDH u Mađarskoj, za što mu je suđeno 1946. godine. No, nakon ispitivanja utvrđeno je da ne snosi nikakvu odgovornost. Ipak, daljnji književni rad mu je bio onemogućen te se skrasio u Zagrebu kao redaktor u Leksikografskom zavodu.
Osim Sarajeva, ulica s njegovim imenom postoji i Zenici i mjestu Breza.
“Ja o Čolakovićevoj književnosti i porukama njegove književnosti ne mogu govoriti, ali postoje književni povijesničari koji tvrde da je Čolaković svojim književnim djelom u NDH legitimirao ustaški ideološki sistem. Povijesne činjenice su da je Čolaković bio glavni tajnik Glavnog odbora Matice hrvatske u Sarajevu od 1943., da je njegov roman ‘Legenda o Ali-paši’ proglašen najboljim proznim djelom u NDH 1943. godine, a neki su ga proglašavali najautentičnijim hrvatskim muslimanskim piscem Bosne”, pojasnio je ulogu Čolakovića u NDH-a povijesničar Husnija Kamberović za Oslobođenje.
Aktualno pitanje na ovim prostorima
Inače, pitanje naziva ulica nazvanim po osobama koje su na bilo koji način povezane ili su surađivale s fašističkim i nacističkim pokretom tijekom Drugog svjetskog rata bilo je prošlog mjeseca aktualno u BH-parlamentu. Tada je usvojena inicijativa kojom se lokalnim vlastima preporučuje promjena imena, no ona nema pravnu težinu.
Inicijativa je naišla na dosta kritika upravo zbog osoba koje su rehabilitirane u prošlom sustavu, poput Huseina Đoze, a koje su značajno pridonijele kulturnom i društvenom životu u BiH.
Inače, prije tri godine u Zagreb je dobio Park Envera Čolakovića u zagrebačkoj Martićevoj ulici. Bilo je kontroverzi oko njegovog imenovanja, a prijedlog je stigao od Društva hrvatskih književnika.
