Bogati europski sjever ima bespovratnu pomoć za spas od koronakrize, dok se jug oslanja na zajmove

Pixabay

Pandemija koronavirusa potisnula je u drugi plan priče o štednji i europske zemlje danas se nadmeću u tome koja će više potrošiti kako bi gospodarstvo izbavila iz “koronarecesije”.

Ukupni iznos pomoći penje se na nekoliko tisuća milijardi eura, ali prikriva duboke razlike među zemljama ne samo u ‘težini’ paketa potpore već i u samim mjerama.

Bogati sjever tako si može priuštiti bespovratnu pomoć ključnim dijelovima gospodarstva dok se siromašniji jug više oslanja na kratkoročne mjere podrške, u obliku zajmova i privremenih poreznih olakšica.

Europski fond za oporavak, vrijedan 750 milijardi eura, trebao bi ublažiti te razlike i jamčiti da se jaz neće produbiti. No, novac će zemljama EU-a biti stavljen na raspolaganje tek od iduće godine, i to u ratama, kroz dulje vremensko razdoblje.

Razlike se pak već naziru.

Ekonomski institut Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu izračunao je da je Njemačka kompanijama i građanima ukupno osigurala potporu u vrijednosti 8,3 posto bruto domaćeg proizvoda, gotovo kao i SAD, s osiguranom pomoći u vrijednosti 9,1 posto BDP-a.

Njemački iznos uključuje 100 milijardi eura za dokapitalizaciju i kupnju udjela u tvrtkama pogođenim koronavirusom, zatim 23,5 milijardi subvencija za plaće zaposlenima sa smanjenim radnim vremenom i 18 milijardi izravnih potpora za male tvrtke.

Zemlje teško pogođene dužničkom krizom u 2009. godini izdvojile su pak daleko skromnije iznose – izravne poticajne mjere Portugala vrijedne su 2,5 posto, Grčke 3,1 posto, Španjolske 3,7 posto a Italije 3,4 posto BDP-a.

Rim je ponudio moratorij na zajmove i hipoteke malih tvrtki vrijedan više od 220 milijardi eura, ali kako stvari sada stoje on će isteći krajem siječnja i na njihova će leđa ponovo pasti zajmovi, jednako veliki kao i prije krize.

Madrid se sučeljava sa sličnim dvojbama. Vlada je kompanijama osigurala kreditna jamstva u vrijednosti 140 milijardi eura, a banke su im odobrile poček u otplati. No, to se razdoblje bliži kraju i sve se više strahuje od vala bankrota pa vlada razmatra dodatnu pomoć.

Stoga procjenu Eurostata o opravku eurozone u trećem tromjesečju, snažnijem no što se očekivalo, valja uzeti s određenom rezervom, ističe Reuters, podsjećajući da obuhvaća razdoblje do listopada kada je Europu zapljusnuo drugi val zaraze.

Komentari