Stručnjak za sociologiju nacionalne i međunarodne sigurnosti te studije terorizma sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mirko Bilandžić komentirao je dvadesetogodišnjicu napada na američke ‘blizance’.
“Nema dileme da je 11. rujna prekretnica suvremenih međunarodnih političkih odnosa i suvremene međunarodne sigurnosti, imao je višestruke implikacije. Prvi je put pokazao da je moguće napasti SAD i to iznutra. Prvi put u povijesti je jedna nedržavna organizacija, teroristička organizacija postala subjekt međunarodnih odnosa i sigurnosti.
S treće strane, prvi put u povijesti se svijet jedinstveno odredio prema terorizmu, do tada je bio podijeljen i prvi puta je aktivirano načelo NATO saveza da je napad na članicu napad na savez”, komentirao je Biladnžić u RTL-u Danas.
‘Predstoji nam treći rat protiv terora’
Na upit što za Ameriku i Europu znači uspon talibana u Afganistanu, Bilandžić odgovara kako to znači da su sve postojeće protuterorističke strategije u svijetu su neefikasne.
“Prvi i drugi rat protiv terora nije iskorijenio terorizam, sasvim suprotno, on je eskalirao, ne bez razloga. Danas prema statistikama imamo više od 2.500 terorističkih organizacija, od kojih su najmoćnije one islamističke. Očigledno nam predstoji treći rat protiv terora, to je područje talibana, Afganistana. Svijet mora razmisliti da li promijeniti pristup u pogledu terorizma. Usmjerenost na sprečavanje budućih terorističkih akata nije rješenje”, objasnio je.
Naglašava kako je to bio strateški šok koji se Amerikancima dogodio drugi put u povijesti: “Prvi put 1941, japanskim udarom na Pearl Harbour. Ovaj događaj Amerikanci nisu imali ni u primisli.”
“Što se tiče mogućeg ponavljanja u smislu organizacijsko-funkcionalnih sposobnosti to je bio izuzetno dramatičan, zahtjevan akt, danas ne postoje terorističke organizacije, možda izuzev Hezbollaha, koji imaju takve sposobnosti funkcionalne, ali ono što se može ponoviti, s obzirom na redefinirane načine izvršavanj terorističkih akata, da se ponovi manje spektakularan akt, ali koji može biti i smrtonosniji od 11. rujna”, rekao je.
‘Nemamo nikakve indikatore da će se išta promijeniti’
Objašnjava i kako je taj napad utjecao na ograničavanju građanskih sloboda.
“Dogodio se rat protiv terora, uvođenje izvanrednog stanja, jedna promjena paradigme, načina života, promjena tipa političkih zajednica, pokazalo se da su ljudi i društva u ime sigurnosti spremni žrtvovati slobodu, dakle uvedena su izvanredna stanja koja su postala normalna”, rekao je.
“Dakle, dogodilo se da je rat protiv terora dominantan obrazac međunarodne sigurnosti 21. stoljeća. Za usporedbu, Hladni rat je trajao 40 godina, a rat protiv terora traje već 20 pri čemu nemamo nikakve indikatore da će se išta promijeniti”, objašnjava.
Objasnio je i američki zaokret u vanjskoj politici.
“Amerika više nije suočena sa situacijom unipolarnog svijeta, taj svijet je sve više multipolaran i u Americi se sve više javljaju pozivi za povratak zemlje u neku formu izolacionizma. Naravno i empirijski rezultati, a to je da su izgubili sve ratove u 21. stoljeću ili vojno ili politički, naravno da više ne mogu donositi odluke da američki vojnici ginu za interese nekih drugih, gdje nisu više američki interesi. S druge strane, to znači da se Europa mora početi osamostaljivati u sigurnosnom smislu, što nije bila, bila je vezana isključivo za NATO savez i SAD”, rekao je.
“S treće strane, ako uzmemo najnoviju situaciju u Afganistanu, povratak talibana na vlast, imamo situaciju koja je bitna poruka i za Europu i za Hrvatsku, bili smo na gubitničkoj strani u tom sukobu sa islamistima u Afganistanu, a znamo da su prva meta islamista naravno Zapad i američki saveznici, u tom kontekstu je to i izazov za nacionalnu sigurnost Hrvatske”, pojašnjava Bilandžić.
Prisjetio se i što je on radio kada se to dogodilo.
“Bio sam u uredu, jako se dobro sjećam kad se to dogodilo s kim sam bio, što sam kazao i što sam radio poslije toga. Radio sam analize budućih američkih ratova i pogriješio sam samo u redoslijedu jer sam očekivao da će drugi udar ne biti na Irak već na Iran”, zaključuje Bilandžić.
