Američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je da SAD odbija priznati kineski suverenitet nad teritorijima u Južnom kineskom moru zato što “Peking nema pravnu osnovu temeljem koje može svojatati kopnena, ali ni morska područja u toj regiji”.
Brojni su državnici posljednjih godina govoreći o kontroverznim kineskim teritorijalnim pretenzijama u Južnom kineskom moru upotrebljavali domišljate diplomatske riječi poput “destabilizirajućeg” i “neprimjerenog” ponašanja, pokušavajući tako održavati balans između sukoba s Kinom i osude ponašanja Pekinga, ali Mike Pompeo je bio prvi koji je angažman Narodne Republike nazvao protuzakonitim, što je poslužilo kao ulje na vatru postojećih tenzija na relaciji Peking – Washington.
Priopćenje
“Amerika stoji uz partnere na jugoistoku Azije, zbog čega smo spremni solidarno braniti njihov suverenitet i prava koja imaju u skladu s međunarodnim odredbama prava mora. Svaka akcija Narodne Republike Kine koja bude narušavala suverenitet i ekonomski prosperitet susjednih zemalja nema pravnu osnovu. Svijet neće dopustiti Pekingu da Južno kinesko more tretira kao vlastito maritimno carstvo”, stoji u priopćenju State Departmenta koje je početkom tjedna odjeknulo poput eksplozije, piše Jutarnji.
Podsjetimo, Peking svojata gotovo čitav teritorij Južnog kineskog mora koji se prostire površinom od 3,5 milijuna kvadratnih kilometara. Riječ je o većinski maritimnom teritoriju na kojem se nalaze brojna otočja i grebeni, od kojih većina nije niti naseljena. Međutim, agencije za energetiku procjenjuju da se u tom području nalazi oko 190 bilijuna (tisuću milijardi) kubičnih metara prirodnog plina i 11 milijardi barela nafte.
Morske patrole
Zbog teritorijalnih sporova oko te naftom bogate zone Peking je nad susjednim državama vršio pritisak sabotirajući njihove komercijalne aktivnosti, poput ribarstva ili korištenja minerala. Kina je upogonila i vojne ustanove na otočjima Xisha (za zapadnjake Paracel) i Nansha (Spratly).
Na istu se strategiju odlučio i Washington, unatoč tome što ne svojata teritorije, te je dopremio velik broj ratnih brodova i nosača aviona da patroliraju područjem i službeno promoviraju slobodu plovidbe. Južnim kineskim morem trenutno plove čak dva američka nosača zrakoplova sa svojim udarnim grupama, USS Nimitz i USS Ronald Reagan, i ondje organiziraju vojne vježbe. Riječ je o neuobičajenoj vojnoj praksi zato što je to tek drugi put od 2001. godine da je Washington u Južno kinesko more poslao čak dva vojna broda razine nosača zrakoplova, piše Jutarnji list
Naime, Washington je do sada zauzimao osjetno pomirljiviji stav prema teritorijalnim sukobima koje Kina vodi sa susjednim zemljama u Južnom kineskom moru, apelirajući na mirno rješavanje sukoba, po mogućnosti uz arbitražu UN-a. Pompeo se pri promjeni pozicije upravo i pozvao na odluku Arbitražnog suda iz 2016. godine, koja je jednoglasno presudila u korist Filipina. Kinesko veleposlanstvo pri SAD-u Pompeovo je obraćanje dočekalo u šoku, a njegove optužbe ocijenilo kao “potpuno neutemeljene”.
Peking je u ponedjeljak odgovorio sankcijama za četiri američka političara, među kojima su i zastupnici Kongresa Marco Rubio i Ted Cruz.
Novi nosač
Peking i Washington već mjesecima vode bilateralnu politiku temeljenu na krilatici “milo za drago”, kojoj su se nakon trgovinskog spora, tehnologije i medijske slobode pridružili koronavirus i teritorijalni sporovi u Južnom kineskom moru.
Vodeći stručnjaci za Jugoistočnu Aziju tvrde da američko pokazivanje vojnih mišića u kontekstu Južnog kineskog mora ima težinu jedino ako je podupru i ostale zemlje.
To je samo nekoliko sati kasnije učinila i Ujedinjena Kraljevina, glavni strateški partner SAD-a, koja će prema saznanjima The Timesa početkom sljedeće godine na Daleki istok poslati svoju Udarnu grupu nosača zrakoplova Queen Elizabeth, čija je perjanica istoimeni nosač zrakoplova. Plovilo vrijedno 3,1 milijardu funti prvi je od dva identična nosača (drugi je HMS Prince of Wales) čija je posada završila obuku te će se pridružiti saveznicima SAD-u i Japanu u vojnim vježbama i patroliranju u regiji.
Još se čeka odgovor EU i njezinih članica, kao i Australije, koja se zbog podrške prosvjedima u Hong Kongu također našla na “crnoj listi” kineske Komunističke partije. Ključnu ulogu u formiranju “zapadnog saveza” protiv Kine mogla bi imati Angela Merkel, kancelarka zemlje koja trenutno predsjeda EU, osobito s obzirom na činjenicu da je Kina trebala biti fokus njemačkih prioriteta.
S druge strane, Peking je već dogovorio savezništvo s Iranom, još jednom zemljom s kojom SAD, osobito tijekom Trumpove administracije, ima vrlo problematičan odnos, a na kraju bi mogli presuditi i rezultati američkih predsjedničkih izbora u studenome 2020, piše Jutarnji list.
