Ako EU uvede uvozne carine, izgubit će status ‘najootvorenije svjetske ekonomije’. Bit će to ekonomija u trgovinskom ratu s ostatkom svijeta

Izvor: portal Hladna istina

Kako funkcionira ekonomija u Europi? Od trenutka formiranja eurozone, ekonomija se nalazi u problemima. Razne mjere poduzete s ciljem dizanja njene kompetitivnosti su rezultirale njenim urušavanjem, piše u članku na portalu Hladna istina.

“Nema nikakve veze čitamo li europske dokumente stare 20 godina ili one napisane jučer. Priča je uvijek ista i govori o podizanju konkurentnosti europske ekonomije. Tamo se nameću bezbroj gospodarski planovi koji bi trebali podignuti europsku ekonomiju, a u stvarnosti je ruše”, navodi se na portalu.

Još 2011 godine Europska unija je bila najveća svjetska ekonomija po BDP-u i BDP-u kupovne moći. Danas to više nije niti po jednom niti po drugom. Dok je SAD između 2008 i 2020 godine uvećao svoju ekonomiju za 50 posto, a Kina za više od 300 posto europska je pala. Europska ekonomija se u ovom dobu smanjila za 3,5 posto (u dolarima). Jedina slična ekonomija onoj europskoj tijekom ovog razdoblja je ona u Japanu koja je ipak imala pozitvnu nulu.

Kako se navodi u analizi, to se sve dogodilo dok je Europska unije provodila svoju gospodarske politike za promicanje kompetitivnosti. Autor članka ističe kako “nema nikakve veze govorimo li se o 2005. ili nekoj drugoj godini jer se priča ponavlja”. Prvo se pričalo o dizanju kompetitivnosti, a potom o povratku kompetitivnosti, pa… Dok su oni to tako radili Europa je stagnirala, propadala.


‘EU je napustila ambicija, a poduzetnici su uništeni’

U određenom smislu “voda je došla do grla” pa se sada i časopis The Economist okrenuo protiv Europske unije. Europsku uniju su u tom časopisu nazvali zemljom koju je ambicija napustila. Potom navode kako su “europski i kineski poduzetnici potpuno uništili europske”.

Početkom 21. stoljeća 41 od 100 najvrijednih korporacija nalazilo se u Europi. Danas se tu još uvijek nalazi samo 15 europskih korporacija. Da dio pozicija je izgubljen zbog uzdizanja Kine, ali time ne dobivamo odgovor na uspon SAD-a.

U usporedbi s Europom taj uspon je bio fantastičan. To što se on dobrim dijelom temelji na neograničenom tiskanju novca ne znači baš ništa jer ga i Europa tiska. U 20 godina vrijednost 100 najvećih američkih korporacija je porasla 351 posto. Istovremeno je vrijednost najvećih europskih korporacija porasla manje od 100 posto, a Kinu nećemo spominjati. Dovoljno je reći da će tržišna vrijednost kineskih korporacija ove godine preskočiti vrijednost europskih.

Tog propadanja Europe su svjesni i oni koji pišu njenu gospodarsku politiku, ali realnog odgovora nemaju. Kako odgovora nemaju tada je cilj postao stvaranje uvoznih carina. Trenutačno Europska unija razmatra uvođenje uvoznih carina na strane korporacije koje dobivaju državnu pomoć. Potom imamo ideju o uvođenju poreza na stvaranje stakleničkih plinova tijekom proizvodnje u drugim državama.

Samo postojanje takvih ideja nam ukazuje da Europska unija nema kompetitivnu ekonomiju. Nakon više od 20 godina raznih planova i zakona kojim bi se ona stvorila došlo je priznanje. Priznanje da je sve rađeno pogrešno i da jedini način postaje uvođenje carina kojima bi se zaštitile domaće korporacije.

Ta ideja o uvođenju uvoznih carina je odmah izazvala reakcije svjetskih država. Zbog toga ako Europske unija to provode ona više neće biti “najotvorenija svjetska ekonomija”. Ona će biti ekonomija u trgovinskom ratu s ostatkom svijeta, piše Hladna istina.

Komentari