Afganistansko stanovništvo u velikoj opasnosti: Talibani jure prema njima

flickr.com

Američka vojska zbog takvog dogovora odnedavno više ne stanuje u Afganistanu, a kaos u zemlji se nastavlja. Stanovništvu nije pomogla niti vijest da je u prethodna dva tjedna čak 1500 pripadnika afganistanske vojske pobjeglo u Tadžikistan.

Talibanska ofenziva i vraćanje dijelova Afganistana počeli su nakon što je američki predsjednik Joe Biden objavio da okončava “beskrajni američki rat” u Afganistanu, započet nakon napada na Ameriku 11. rujna 2001. godine.

Kako ide rat?

Prošlog su petka i posljednji američki vojnici napustili najveću američku bazu u zemlji, zračnu bazu Bagram, čime su Sjedinjene Države ostale bez mogućnosti da brzopoteznim zračnim udarima kontroliraju talibane i na taj način pomognu afganistanskim vojnicima koji se nađu u nevolji.

Fokus afganistanske vojske bit će na obrani gradova, cesta koje ih spajaju i sličnih ključnih mjesta, a na udaru talibana sigurno će biti i Bagram. Naime, vojna baza 60 kilometara sjeverno od Kabula već je zapela za oko talibanima, kao i jedino mjesto u sklopu baze koje još uvijek vrvi životom – veliki zatvor s 5000 talibanskih zatvorenika. Za talibane bi to bila prekretnica i dodatni vjetar u leđa dok se u velikom stilu vraćaju na političku scenu i govore o potrebi za političkim dijalogom.


Zapovjednik afganistanske vojske koji je preuzeo Bagram otkrio je čak da je za odlazak Amerikanaca saznao tek nakon što su već napustili bazu. General Mir Asadulah Kohistani u ponedjeljak je novinare pustio u razgled američke baze čiji su stanovnici na raspolaganju imali bazene, saune, kina i Burger King, a danas, kako slikovito navodi autor reportaže u France24, u toj pustoj i praznoj bazi ima samo “smrdljivih paketa s obrocima s isteklim rokom trajanja”.

Kohistani neočekivano optimističan

General Kohistani je optimističan i tvrdi da ima dovoljno ljudi da očuva bazu u rukama afganistanske vlade, no vijesti o talibanskom napredovanju u ruralnim područjima odzvanjaju poput uzbune u osjetljivom i krhkom trenutku u kojem se ta zemlja nalazi.

Iako je on optimističan, jasno je da će utvrdu u kojoj su nekad prebivali deseci tisuća ljudi biti teško napuniti i obraniti s 3000 afganistanskih vojnika s koliko ih raspolaže. Prizori iz otužne baze svakako neće pomoći moralu afganistanskih vojnika koji su ostavljeni da brane bazu i zemlju, kao ni vijesti o paničnom bijegu 1500 kolega u Tadžikistan.

Talibani su u međuvremenu poručili da iako imaju prednost na terenu, nastavljaju s pregovorima u Dohi te su predvidjeli da bi obje strane za mjesec dana mogle imati sastavljene pismene prijedloge za mirovni sporazum i diobu vlasti u zemlji.

Odgovor SAD-a

Upitani o komentaru talibanskog predstavnika, iz američkog State Departmenta poručili su da je nagodba jedini način za rješavanje 40 godina rata u Afganistanu. “Apeliramo na obje strane da se uključe u ozbiljne pregovore kako bi se donijele smjernice za političku budućnost Afganistana koje će dovesti do pravedne i trajne nagodbe”, poručili su iz Washingtona.

Na scenarij s kaosom nakon američkog povlačenja upozoravalo se na sve strane nakon Bidenove odluke da povuče vojsku. Međutim, tu je odluku službeno u veljači 2020. donijela administracija Donalda Trumpa koja je talibanima obećala povlačenje svih vojnika do 1. svibnja, a zauzvrat dobila obećanje da talibani neće napadati američke vojnike ili američke ciljeve ili dopustiti protuameričkim teroristima da koriste zemlju kao utočište.

Bidenova administracija na kraju je odlučila poštovati taj dogovor, a talibani su održali obećanje o nenapadanju Amerikanaca, ali su svim silama navalili na afganistansku vojsku.

Biden je, navode izvori američkih medija, do samog kraja teško lomio odluku, imajući na umu da bi moglo doći do novog građanskog rata, da bi Afganistanci mogli ponovno postati žrtve ekstremističkog režima i da bi se najdulji američki rat mogao pokazati kao potpuni promašaj. Za Amerikancima su ovih dana otišli i vojnici iz drugih zemalja NATO-a, piše Jutarnji list.

Komentari