Godina na izmaku bila je za Crnu Goru jedna od najturbulentnijih u 21. stoljeću, uz prvu smjenu vlasti od uspostave višestranačja i koronavirus koji je uzdrmao temelje crnogorskog gospodarstva, prije svega turizam koji je imao tek osam posto lanjskih prihoda.
Političke tenzije u 2020. najavili su već posljednji dani 2019. i fizički sukob u parlamentu između zastupnika vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i prosrpske oporbe, predvođene Demokratskim frontom, prilikom usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji će kasnije dovesti do prvog izbornog poraza Mila Đukanovića.
Već u siječnju ulicama crnogorskih gradova počele su prosvjedne šetnje koje je organizirala Srpska pravoslavna crkva tvrdeći da zakonom o slobodi vjeroispovijesti crnogorska vlast želi oteti SPC-u crkvenu imovinu u toj zemlji, koja broji skoro 700 manastira i crkava.
Otvara se diplomatski sukob sa Srbijom, čiji dužnosnici otvoreno podržavaju zahtjeve SPC u Crnoj Gori. Prosvjednici pale crnogorsku zastavu ispred veleposlanstva u Beogradu, uručuju se diplomatski prosvjedi, a po nekim analitičarima sve liči na “političku igru dizanja tenzija Mila Đukanovića i Aleksandra Vučića uoči izbora“, prvo u Srbiji a potom u Crnoj Gori.
Prosvjedi postaju iz tjedna u tjedan sve masovniji, da bi početkom ožujka na poziv SPC na ulice skoro svih crnogorskih gradova izašlo skoro 100 tisuća ljudi, a i mnogi Đukanovićevi simpatizeri okrenuli su se crkvi i podržali njene zahtjeve.
Korona-kriza i krah turističke sezone
Dolaskom pandemije koronavirusa poznavatelji političkih prilika pomislili su da je Milo Đukanović rođen pod sretnom zvijezdom i da će korona, bar privremeno, promijeniti politički život.
Zdravstvene vlasti 17. ožujka uvode prve restriktivne mjere, a već krajem mjeseca Crna Gora je zaključana, zabranjena su javna okupljanja, uveden policijski sat, prekinuta nastava, zatvaraju se granice, a time prestaju i prosvjedi SPC.
Dva i pol mjeseca lockdowna dalo je rezultate. Uz nešto preko 300 zaraženih i devet preminulih Crna Gora se već u prvim danima lipnja proglašava prvom korona-free državom u Europi, nakon što četiri tjedna nije bilo novih slučajeva infekcije.
Vlast trijumfalno najavljuje da će na tome graditi marketing za turističku sezonu i otvara granice prema zemljama koje imaju manje od 25 aktivnih slučajeva na 100 tisuća stanovnika, među kojima nije „bratska“ Srbija. Takva odluka crnogorskih vlasti izaziva revolt u Beogradu, ali i u prosrpskoj oporbi u Podgorici.
Uz novo zaoštravanje diplomatskih odnosa sa Srbijom ponovo se aktiviraju crkveni prosvjedi u Crnoj Gori, a Milo Đukanović raspisuje parlamentarne izbore za 30. kolovoza.
No već sredinom lipnja Covid-19 se počeo nekontrolirano širiti. Donijeli su ga Crnogorci koji su u Beogradu bili na nogometnoj utakmici Crvene zvezde i Partizana, a zatim se, da bi izbjegli karantenu, vratili preko BiH. Svadba u Rožajama, uz nekoliko desetina svatova koji su ilegalno prešli granicu sa Srbijom, otvorila je novi klaster s tisućama oboljelih.
Vlasti uvode blaže epidemiološke mjere i pokušavaju spasiti turističku sezonu, no bezuspješno. Strani turisti izbjegavaju zemlju, a crnogorski turizam u odnosu na 2019. bilježi pad prometa od čak 92 posto.
Politički pad Đukanovića i i korona-katastrofa
Crnogorska oporba sredinom kolovoza traži zbog pandemije odgodu parlamentarnih izbora, a zdravstvene vlasti uvjeravaju da će biti poduzete sve mjere zaštite. Uoči izbora gotovo svakodnevno se okupljaju vjernici SPC i njihovi politički favoriti.
Na izbore 30. kolovoza izišlo je 400 tisuća Crnogoraca ili oko 80 posto. Blizu ponoći znalo se da oporba prvi put u posljednjih 30 godina ima većinu i da Đukanovićev DPS ide u oporbu. U vlast će ući predstavnici tri koalicije, prosrpska „Za budućnost Crne Gore“, Zdravka Krivokapića i dvije građanske, „Mir je naša nacija“, Alekse Bečića i „Crno na bijelo“, Dritana Abazovića.
Simpatizeri oporbe na ulicama crnogorskih gradova slave pobjedu, što u uvjetima nekontroliranog širenja koronavirusa predstavlja potencijalnu zdravstvenu katastrofu. Skupove organiziraju i Đukanović i njegove pristalice, a u zemlji počinje vrtoglavi rast broja oboljelih i umrlih.
U drugom valu koronavirusa zaraženo je preko 40 tisuća stanovnika ili 6 posto populacije, a broj umrlih dostigao je brojku od 600, što je gotovo 0,1 posto populacije.
Tijekom prosinca, prosjek broja aktivno oboljelih je oko 10 tisuća, ili 1,5 posto, što Crnu Goru svrstava među vodeće države po broju aktivnih slučajeva zaraze na 100 tisuća stanovnika.
Nova vlast i podrška Zapada
Tri mjeseca od izbora Crna Gora je dobila novu vladu, koju premijer Zdravko Krivokapić predstavlja kao vladu stručnjaka, u kojoj je samo jedan političar, njen potpredsjednik Dritan Abazović.
Vlada je tijekom skupštinskog zasijedanja na kojem je izabrana preživjela „paljbu kritika“ i vlasti i oporbe. Po Krivokapiću i njegovom timu „udarali su“ zastupnici Demokratskog fronta, dijela vladajuće koalicije, jer njihovi politički čelnici nisu ušli u sastav vlade, dok sada oporbeni Đukanovićev DPS u svojim napadima tvrdi da nije riječ o vladi eksperata.
Ipak, nitko novoj vladi nije mogao predbaciti odustajanje od euroatlanskog puta, na što su se obvezali čelnici tri koalicije u postizbornom sporazumu, kao i na to da neće mijenjati državne simbole i da pitanje povlačenja priznanja Kosova neće biti na njihovom dnevnom redu.
Krivokapićeva vlada odmah je dobila potporu zapadnih veleposlanstava u Podgorici. Krivokapić je u drugom tjednu svog mandata već bio u Bruxellesu, gdje je čelnicima EU i NATO potvrdio svoju prozapadnu orijentaciju.
Glavno pitanje u 2021. će biti hoće li nova vlada preživjeti ili će, kako se špekulira, doći do izvanrednih izbora. Pitanje je i što će biti s planiranim popisom stanovništva, koji će otvoriti prostor za novu političku borbu, i hoće li on biti odgođen do završetka pandemije.
S gospodarskog aspekta, stručnjaci predviđaju oporavak crnogorske ekonomije, prije svega kroz turizam koji bi 2021., prema procjenama, mogao zabilježiti rezultate iz 2019.
