Baršunastom revolucijom prije trideset godina na miran je načinom svrgnut komunistički režim u Čehoslovačkoj i otvoren put demokratskim i ekonomskim reformama u državi koja je bila jedan od satelita tadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Baršunasta revolucija u Čehoslovačkoj jedna je u nizu mekih revolucija u bivšim satelitima Sovjetskog Saveza koji odbacuju komunizam i preuzimaju demokratski model, dijelom zahvaljujući politici perestrojke (reforme) koju je pokrenuo posljednji sovjetski vođa Mihail Gorbačov, a dijelom pod pritiskom Sjedinjenih Država.
Poljska je otvorila put demokraciji slobodnim izborima u lipnju 1989., a u srpnju to je učinila i Mađarska. Varšavski pakt se urušio.
Slijedila je Istočna Njemačka, potaknuta valom skupova i egzodusom istočnih Nijemaca koji su napuštali svoju komunističku domovinu preko Mađarske i veleposlanstva Zapadne Njemačke u Čehoslovačkoj.
Berlinski zid pao je 9. studenoga, a komunistički režim u Bugarskoj počeo se urušavati nakon skupa koji je bio brutalno ugušen 26. listopada.
Demokratska revolucija u Rumunjskoj nije bila tako blaga i poprimila je nasilne razmjere s više od 1100 ubijenih u pobuni koja je završila uhićenjem diktatora Nicolaea Ceausescua u prosincu 1989. nakon čega je po kratkom postupku osuđen i strijeljan.
Prijateljski razvod i naslijeđe komunizma
Čehoslovačka je u međuvremnenu počela opsežne političke, društvene i gospodarske reforme, što je uključilo i kuponsku privatizaciju zahvaljujući kojoj su svi građani gotovo besplatno dobili bonove za stjecanje dionica javnih poduzeća.
Neslaganja između dviju vodećih stranaka u Čehoslovačkoj potaknula su političare da počnu razgovarati o razdruživanju, što se naposljetku dogodilo 1. siječnja 1993. stvorene republike Češka i Slovačka.
Češka postaje 1999. godine članica NATO-a, a 2004. Europske unije. Slovačka je pristupila i NATO-u i Europskoj uniji 2004.
Međutim, tri desetljeća nakon masovnih prosvjeda koji su ih oslobodili komunizma, Česi i Slovaci ponovno izlaze na ulice ogorčeni zbog raširene korupcije i političara koji su karijeru počeli graditi u tom vremenu.
No, komunisti nikada nisu potpuno nestali iz politike i sada udružuju snage s populistima u pokušaju osvajanja vlasti u zemljama sljednicama Čehoslovačke: Češkoj i Slovačkoj.
Bivši komunist, populistički češki premijer Andrej Babiš navodi se kao agent u spisima tajne policije iz ’80-ih godina, što taj milijarder odlučno opovrgava.
Njegova manjinska koalicijska vlada može preživjeti u parlamentu samo zahvaljujući neformalnoj potpori Komunističke stranke, koja ima 15 od 200 mjesta u donjem domu.
Babiš je također suočen s nizom optužbi za korupciju i sukob interesa koji se odnose na njegov konglomerat tvrtki okupljenih pod matičnim holdingom Agrofert. Među tvrtkama se nalaze i neki od utjecajnih čeških medija. Osnova koncerna vrti se oko poljoprivrede i prehrambene industrije.
Ogromna masa ljudi preplavila je središte Praga u lipnju zahtijevajući Babiševu ostavku zbog tih optužbi. Lokalni mediji su izvijestili da se na prosvjedu, najvećem od Baršunaste revolucije, okupilo oko 250.000 ljudi.
Njegovi organizatori, pokret Milijun trenutaka za demokraciju, planira prosvjed 16. studenoga kako bi obilježili godišnjicu Baršunaste revolucije.
“Dat ćemo ultimatum Andreju Babišu: ili će riješiti svoj sukob interesa… ili će podnijeti ostavku na dužnost premijera”, rekao je ovaj tjedan glavni organizator Mikulaš Minar zaprijetivši većim prosvjedima ako Babiš ne odgovori na to.
Vjeruje se da Robert Fico, čelnik slovačke vladajuće stranke Smer-SD – populističkih socijaldemokrata s komunističkim političkim korijenima, vuče konce iz sjene iako nije u vladi.
Bio je prisiljen otići s dužnosti premijera početkom 2018. nakon ubojstva istraživačkog novinara Jana Kuciaka, koji je otkrio veze između nekih dužnosnika u Ficovoj vladi i talijanske mafije.
To je ubojstvo izazvalo najveće prosvjede koje je Slovačka vidjela od Baršunaste revolucije. Samo u Bratislavi okupili su se deseci tisuća ljudi.
Nekoliko drugih dužnosnika bilo je prisiljeno na ostavke nakon što je na svjetlo dana izašla njihova povezanost sa sumnjivim poduzetnikom Marianom Kočnerom, optuženom da je naredio ubojstvo.
Korumpirani tranzicijski političari koji su nakon revolucije preuzeli vlast građane su vratili u okrilje političara s komunističkim naslijeđem što je naposljetku dovelo do srozavanja demokracije.
