Nakon rušenja Eva Moralesa u Boliviji, saveznika ljevičarskog nikaragvanskog predsjednika Daniela Ortege Nikaragvi su eskalirali prosvjedi oporbe. Ortega je odgovorio uhićenjem aktivista i povećanim pritiskom na protivnike.
Morales je odstupio je 10. studenog, nakon velikih prosvjeda zbog izborne prevare, potaknut pritiscima vojske. To je ohrabrilo oporbene pokrete širom Latinske Amerike, pa je tako u Nikaragvi oporba pojačala svoje aktivnosti.
U Nikaragvi, gdje je tijekom prosvjeda 2018. ubijeno više od 300 ljudi, ovog mjeseca prekinuto je višemjesečno relativno mirno političko stanje.
Majke političkih zatvorenika započele su dva štrajka glađu, na koje je policija odgovorila uhićenjima, a u katedrali glavnoga grada Manague, sukobili su se prosvjednici i provladine pristaše. Majke zahtjevaju oslobađanje 150 političkih zatovrenika.
Drugi štrajk glađu prekinuli su pristaše vlade, koji su napali katedralu u Managui. Prema informacijama Katoličke crkve, pretučen je svećenik.
Svećenik je pokušavao uvjeriti policiju da puste vjernike u katedralu. “Neka cijeli svijet zna da nema slobode vjeroispovijesti u Nikaragvi”. Scene su dostupne na videu zgodnog naziva “komunisti sprječavaju misu u Nikaragvi.”
Ortega je zaprijetio da se bolivijski scenarij neće ponoviti u Nikaragvi. Nekoliko dana nakon Moralesove smjene, održao govor žaleći zbog rušenja svog socijalističkog saveznika te je upozorio nikaragvansku oporbu da se “igra vatrom”.
U SAD-u, osim Nikaragve, spominju i venecuelanski socijalistički režim kao sljedeći domino koji bi mogao pasti.
