NIJE SE MIRIO S NEPRAVDOM Tko je bio Slobodan Praljak?

Cropix

U petak, 29. studenoga, navršavaju se dvije godine od kada je general Slobodan Praljak, bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a pravomoćno osuđen na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu, nakon čega je počinio samoubojstvo ispijanjem otrova.

“Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu”, rekao je u sudnici toga dana prije dvije godine, nakon izricanja presude kojom je osuđen na 20 godina zatvora. Iako bi nakon presude vjerojatno bio pušten na sobodu s obzirom na to da je odslužio više od dvije trećine kazne u sudnici je u sekundi popio otrov iz bočice.

Filozof, pjesnik i ratnik

Slobodan Praljak je rođen 1945. godine u Čapljini. Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu, na Filozofskom fakultetu filozofiju i sociologiju te režiju na Akademiji za kazalište i film.

Radio je kao voditelj laboratorija za elektroniku u Zagrebu, gdje je i predavao srodne predmete. Od 1973. postao je slobodni umjetnik, te je režirao kazalištima u Hrvatskoj i BiH. Režirao je i televizijsku seriju Blesan i tulipan, TV drame Novela od Stanca i Sargaško more, dokumentarni film Smrt psa (1980.), film Povratak Katarine Kožul (1989.) te dokumentarne video radove Sandžak i Duhan (oba 1990.).



1989. je sudjelovao u osnivanju HDZ-a i postao glavnim tajnikom te stranke. Međutim, u proljeće 1991. prestaje biti politički aktivan, kada kao dragovoljac odlazi u Sunju pokraj Siska

Već u rujnu 1991. imenovan je zapovjednikom obrane Sunje. U studenom 1991. dobio je čin pukovnika HV-a, a 1992. promaknut je u brigadira HV-a i postaje pomoćnik ministra obrane RH za informativno-psihološku djelatnost.

Od travnja 1992. dragovoljno odlazi u Hercegovinu i obavlja dužnost zapovjednika Operativne zone Jugoistočna Hercegovina – Čapljina – Mostar – Jablanica – Konjic. U 1993 postaje zapovjednik HVO-a.

U studenom 1993. predao je dužnost zapovjednika HVO-a i vraća se u HV, gdje je kasnije obavljao razne dužnosti, pa i onu pročelnika vojnog kabineta Predsjednika RH dr Franje Tuđmana.

Kao dragovoljac sudjelovao je u “Oluji” na pravcu Hrvatska Kostajnica – Dvor na Uni.

Umirovljen je, na osobni zahtjev, 1. prosinca 1995. godine, a poslije umirovljenja radio je u privatnom sektoru.

Nakon završetka rata, Haški sud ga tereti za zločine počinjene 1993. godine u BiH.

Suđenje je počelo 2006., nakon što su se svi optuženici (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić) sami predali sudu u Haagu.

Prvostupanjska presuda donesena je 2013. godine, a Žalbeno vijeće ICTY-ija u srijedu je u Haagu potvrdilo Praljkovu prvostupanjsku kaznu od 20 godina zatvora.

Nakon toga on im je rekao “General Praljak nije ratni zločinac i s prijezirom odbacujem vašu presudu” i popio sadržaj iz bočice od kojega je kasnije u bolnici preminuo.

Komentari