Miroslav Škoro jedan od tri kandidata kojem ankete daju najveće šanse u utrci za Pantovčak, u intervjuu za portal Otvoreno.hr rekao je kako je svjestan da će veće ovlasti koje traži za predsjednika države jednog dana konzumirati netko drugi i tvrdi kako je to jedan od razloga zbog kojeg želi kompetentniji i neovisniji Ustavni sud.
Također iznio je i svoje stavove o Europskoj uniji, NATO savezu, Inicijativi tri mora te Višegradskoj skupini, ulasku Srbije u EU, a dotakao se i optužbi da je svojom kandidaturom podijelio HDZ.
“U našoj politici, pa i u većem dijelu javnog sektora, nitko ni za što nije odgovoran”
U predsjedničku utrku ušli ste s prijedlogom promjena Ustava kojim bi se proširile ovlasti predsjednika. Od tad do danas ne prestaju komentari i pišu se kolumne i cijele reakcije na tu temu. Tražite moć koja nagriza trodiobu vlasti, pa vas nazivaju autoritativnim populistom. Što u stvari vi želite? Jeste li razmišljali što će biti ako netko poslije Vas dođe, ipak ne možete biti doživotni predsjednik?
“Od prvoga dana govorim da tražim veće ovlasti za predsjednika države, a ne za Miroslava Škoru. Duboko sam svjestan toga da će te ovlasti iza mene konzumirati netko drugi i da mora postojati kontrolni mehanizam. Zato želim kompetentniji i neovisniji Ustavni sud, da može biti taj kontrolor. Napadaju me ljudi koji se boje za svoje pozicije. Neki od njih nemaju se zašto bojati jer ja uvažavam struku čak i kad se ona sa mnom ne slaže, a neki itekako imaju razloga za bojazan jer su privatizirali ovu državu, oteli ju narodu i došlo je vrijeme da ju vratimo”.
Ako uspijete promijeniti Ustav i dobiti te veće ovlasti koja bi bila prva stvar koju bi pokušali promijeniti? Koja je to stvar koja Vas baš najviše smeta u domaćoj politici?
“Prvi referendum bit će o Ovršnom zakonu jer je vidljivo da politička klika, povezana s određenim interesnim skupinama, ne želi kvalitetno zakonsko rješenje kakvo postoji, primjerice, u Sloveniji. Nijedna preinaka tog zakona nije riješila problem ovršenih i blokiranih građana pa je očito da to moramo riješiti na referendumu. Jedan od prvih referenduma bio bi i onaj o neradnoj nedjelji. I oko tog se pitanja godinama filozofira, sad aktualna predsjednica priča o nekim vijećima koja će razmotriti ovo ili ono, a stvar je vrlo jednostavna – ili si za, ili si protiv. Referendumom se to pitanje vrlo lako uredi prema volji naroda. Najviše me smeta nedostatak odgovornosti. Dolazim iz privatnog sektora i odgovoran sam za svoju tvrtku, za svoje radnike. U našoj politici, pa i u većem dijelu javnog sektora, nitko ni za što nije odgovoran. Meni je to nepojmljivo. Kad nešto radiš, moraš preuzeti odgovornost za rezultat. Nema rezultata, nema ni tebe više na tom mjestu. Vrlo je jednostavno”.
“Nikad nisam iz oportunizma zatajio prvog predsjednika Tuđmana niti se priklonio detuđmanizatorima kao mnogi u toj stranci koji mi sad drže lekcije”, kaže Miroslav Škoro.
‘Nikoga ja ne raskoljavam, ja ujedinjujem’
Vrtite se oko 18 posto podrške. Unatoč početnom dobrom startu velika većina analitičara kaže kako nećete uspjeti ugroziti Kolindu Grabar-Kitarović i da će se prava borba biti između nje i Zorana Milanovića. Što smatrate svojim prednostima i adutima u odnosu na Grabar-Kitarović i Milanovića i što je to što Vi imate a što bi Vam moglo donijeti pobjedu?
“O anketama i političkim analizama pričat ćemo u izbornoj noći. Ja sam čovjek iz privatnog sektora, zapošljavam ljude i uredno isplaćujem plaće. Ujedno sam i znanstvenik pa znam ponešto o statistici. Dovoljno da ne vjerujem anketama. Rado bih se sučelio s protukandidatima, ali mi se čini da oni bježe od toga. Logično, zato što aktualna predsjednica nema rezultata koje bi iznijela u svoju korist, a Milanović ne može nikoga uvjeriti da bi loš premijer mogao biti dobar predsjednik. Ja iza sebe nemam veliku stranku i biračku mašineriju, ali imam nešto što nitko nema: imam narod. I narod će mi donijeti pobjedu, a ja ću njemu vratiti državu koju su mu oteli”.
HDZ potresa afera WhatsApp jednim dijelom i zbog toga što su u tim grupama članovi te stranke agitirali za Vas. Očekujete li da ćete raskoliti HDZ-ovo biračko tijelo i možete li uopće parirati njihovoj infrastrukturi i financijama?
“Nikoga ja ne raskoljavam, ja ujedinjujem. Želim oko sebe okupiti sve ljude kojima je pogaženo dostojanstvo i kojima je dosta terora stranačkih oligarhija. Nikad nisam skrivao da sam bio član HDZ-a, nikad nisam iz oportunizma zatajio prvog predsjednika Tuđmana niti se priklonio detuđmanizatorima kao mnogi u toj stranci koji mi sad drže lekcije. I tad sam bio neovisan čovjek, kao što sam i sad. Ljudi to prepoznaju i zato me podržavaju. Meni ne trebaju infrastruktura i financije velikih stranaka da bih pobijedio. Ja iza sebe imam narod i 30 godina glazbene karijere koja me s tim mojim hrvatskim narodom povezala neraskidivim vezama”.
“Nisam protiv Europske unije, ali sam protiv toga da se pretvori u veliku europsku državu. Čini mi se da nitko to ne želi osim otuđene političke klike koja bi tako postala još moćnija”, kaže Škoro.
“Nisam protiv Europske unije, ali sam protiv toga da se pretvori u veliku europsku državu”
Ako pobijedite na izborima i postanete predsjednik, postat će te i Vrhovni zapovjednik OSRH-a, imat će te određene ovlasti oko tajnih službi te diplomacije.
“Želim ojačati Oružane snage i vratiti domoljublje u diplomaciju koja je sad u velikoj mjeri uhljebilište rashodovanih političkih kadrova. Ako nema mjesta u diplomaciji, onda pravnike po struci ubace u Ustavni sud. Tako to kod nas funkcionira i to treba mijenjati. Vidjeli smo da su u ovom mandatu diplomaciju potresale i određene korupcijske afere. Založit ću se da se to do kraja rasvijetli i stati u zaštitu zviždača”.
Kakav je Vaš stav oko NATO saveza? Treba li Hrvatska slati vojsku izvan granica?
“Hrvatska je članica NATO-a i, osim prava koja iz tog članstva proizlaze, ima i određene obveze. Ako želimo i dalje biti dio kluba, te obveze moramo izvršavati. O sudjelovanju u pojedinoj mirovnoj misiji konzultirao bih ljude iz sustava i sigurnosne stručnjake, kao i o potencijalnom povlačenju. Najvažnije mi je da hrvatski vojnici, dok daju svoj doprinos očuvanju mira, budu što manje izloženi riziku”.
Kakav je Vaš stav oko Europske unije? Trebamo li nastaviti putem većih integracija i zbližavanja ili trebamo stati na kočnicu?
“Nisam protiv Europske unije, ali sam protiv toga da se pretvori u veliku europsku državu. Čini mi se da nitko to ne želi osim otuđene političke klike koja bi tako postala još moćnija. Hrvatski narod to svakako ne želi. Postoje vrlo opipljive koristi od članstva u EU-u, ali Hrvatska mora zadržati svoju posebnost i najveći dio svog suvereniteta”.
Kakvi su Vaši stavovi oko inicijative Tri mora i Višegradske skupine?
“Bio sam prvi hrvatski generalni konzul u Mađarskoj i radio na snažnijem povezivanju dvije prijateljske države koje su u povijesti stoljećima bile dio jedne državne zajednice. Imamo zajedničku povijest, sa svime što to nosi. Čini mi se da je za neke povijest počela 1918. Hrvatska ima povijesnu povezanost s državama o kojima govorite, i to višestoljetnu, i apsolutno bi trebala raditi na jačanju tih veza. To je, uz Mediteran, naše prirodno okruženje”.
Kakav je Vaš stav oko proširenja EU na zapadni Balkan?
“Svatko tko želi biti član ima pravo pregovarati, ali da bi završio pregovore, mora ispuniti sve uvjete iz pregovaračkog okvira. Pregovori Srbije s EU-om nama su velika prilika za konačno rješavanje otvorenih pitanja. Nisu to samo pitanja bilateralne prirode koja se ne bi trebala ticati Bruxellesa, nego i pitanja vladavine prava i humanitarnog prava. Pojedina se poglavlja ne mogu zatvoriti bez rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom. Tu prije svega mislim na rasvjetljavanje sudbine nestalih, isplatu odštete žrtvama srbijanskih koncentracijskih logora te povrat kulturnog blaga, ali i arhivskog gradiva na koje imamo pravo prema Sporazumu o sukcesiji. Isto tako mislim da moramo riješiti i pitanje granice i otvoriti temu ratne odštete”.
U koju državu namjeravate otići u prvi službeni posjet?
“Prvo ću posjetiti svoj hrvatski narod u Bosni i Hercegovini”.
