‘Ključna je sustavna borba protiv nasilja i uvođenje određenih mjera iz Istanbulske konvencije’

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Od 1. siječnja na snagu je stupio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Nasilje nad ženama postalo je kazneno djelo pa se s pravom možemo zapitati hoće li još uvijek biti nasilnika koji će pribjeći fizičkim metodama kako bi “uvjerili” svoje partnerice da su baš oni u pravu, te na taj način pokazali nemoć i riješili svoje komplekse.

Što će donijeti taj Zakon i hoće li se smanjiti nasilje nad ženama, upitali smo Sabinu Glasovac, saborsku zastupnicu SDP-a.

Govoreći o novom Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, Sabina Glasovac je rekla kako je uz taj Zakon, s prvim danom ove godine, na snagu stupio i Kazneni zakon.

“Ti su Zakoni svojevrsni iskoraci, jer se zaista išlo s oštrijim sankcijama prema nasilnicima. Isto tako regulirano je kazneno djelo silovanja, a postrožene su i kazne za nasilje u obitelji. Malo se bolje razgraničilo, iako još uvijek nije dovoljno jasna razlika između nasilja koje se tretira kao prekršaj i nasilja koje se tretira kao kazneno djelo”, rekla je Sabina Glasovac.



Komentirajući dio zakonodavstva koje se tiče zaštite od nasilja u obitelji, Sabina Glasovac je istaknula kako su bili prisiljeni učiniti brze i odlučne korake u tome, potaknuti nekim ružnim slučajevima koji su u posljednje doba punili naslovnice hrvatskih novina i crne kronike.

Nasilje je prevršilo svaku mjeru pa je trebalo regulirati sankcije protiv počinitelja nasilja te s druge strane zaštititi žrtvu. “Ključna je sustavna borba protiv nasilja i uvođenje određenih mjera iz Istanbulske konvencije”, naglasila je Sabina Glasovac.

Potrebna snažnija edukacija mladih

Kako se ponovno ne bi događalo nasilništvo, potrebna je snažnija edukacija, i to prije svega mladih, smatra Sabina Glasovac.

“Možda to u ovom trenutku zvuči apstraktno, no ako djeca u školama ne uče o važnosti kulture dijaloga, miru i sprječavanju bilo kojeg vrsta nasilja, za neko vrijeme kada dobijemo punoljetne ljude možemo očekivati da će, neki od njih, nažalost primjenjivati obrasce koje vide ili u obiteljima koje su disfunkcionalne ili u onome što piše u medijima”, istaknula je Sabina Glasovac i dodala kako to znači da država kroz obrazovni sustav, i to hitno – što znači već od danas – mora više poraditi na odgoju i obrazovanju protiv nasilja.

S druge pak strane, ono na čemu redovito “padamo” je bolja koordinacija svih institucija u sustavu. Sada imamo bolje zakone nego što smo imali prije godinu dana, ali to neće ništa značiti, ako će suci ponovno posezati prema najblažim kaznama za nasilnike.

“Ako ćemo ponovno imati slične slučajeve nasilja kao što je bilo do sada, a primjer je nedavni slučaj župana kod kojeg je suđenje trajalo više od dodijeljene mu kazne za dokazano nasilno ponašanje u obitelji, i dalje ćemo u javnost slati loše poruke”, rekla je Sabina Glasovac.

Isto tako, mora postojati bolja koordinacija obrazovnog sustava i škola s centrima za socijalnu skrb, da se vidi proživljava li neko dijete nasilje u obitelji.

Nedovoljno skloništa za zlostavljane žene

Nadalje, ne manje važna je činjenica da nasilje postoji, ali da za žene koje su žrtve nasilja nemamo dovoljno skloništa. Naime, u Hrvatskoj postoji još uvijek šest županija koje nemaju ni jedno sklonište za žene, a osim toga, zvuči nevjerojatno, ali je istinito kako u pojedinim županijama ne postoji ni jedno savjetovalište za žene – žrtve nasilja.

Sabina Glasovac kaže kako su poduzeti određeni koraci da se to ispravi, osigurana su sredstva u Europskim fondovima kroz koja će se dodatno financirati uspostavljanje skloništa u onim županijama u kojima ona ne postoje.

No, kako je naglasila, dosta tih skloništa ovisi o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave, a oni u svom proračunu nemaju mnogo novaca pa će u cijelu priču morati uskočiti i država.

“Uz to, moramo pronaći način i kako isfinancirati edukaciju stručnog osoblja u skloništima”, rekla je Sabina Glasovac.

Podsjetila je na to da kada se nešto loše dogodi tada se cijela Hrvatska digne na noge, jer takav događaj izaziva empatiju, što je normalno i logično.

“Krenulo se u rješavanje tih problema, ali nedovoljno brzo i sustavno te nisu riješeni svi izazovi. Ipak, nadajmo se da ćemo, korak po korak, za pet godina biti u boljoj situaciji nego što smo sada”, zaključila je Sabina Glasovac za Otvoreno.hr.

Komentari