Hrvatski turizam mora biti brendiran i prepoznatljiv, razvijen na cijelom prostoru Hrvatske te trajati kroz cijelu godinu. Uz to, razni novi turistički proizvodi moraju se prilagoditi potrebama suvremenih turista.
Prema još uvijek važećoj Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, Hrvatska bi u ovoj godini trebala biti “globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja”.
Je li to zaista tako, kakva je bila turistička 2019., što se očekuje od ovogodišnje turističke godine, što se moglo, a nije napravilo kako bi se unaprijedio turizam te koji su daljnji koraci u unapređenju kvalitete, na konferenciji za novinare u utorak govorili su ministar turizma Gari Cappelli i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić.
Prosječna dnevna potrošnja turista 97 eura
Sudeći prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru, u Hrvatskoj je u 2019. ostvareno 20,7 milijuna dolazaka turista ili pet posto više nego 2018. te 108,6 milijuna noćenja ili dva posto više nego pretprošle godine. Cappelli je istaknuo kako je iza nas još jedna rekordna turistička godina, ali što je još važnije, bilježi se porast turističkih prihoda i povećana potrošnja turista.
Tako je, prema preliminarnim rezultatima istraživanja Tomas Hrvatska 2019., koji je proveo zagrebački Institut za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista prošle godine porasla na 97 eura dnevno ili 20 posto više nego 2017.
Na tragu tih dobrih rezultata, Ministarstvo turizma kreće i u ovu turističku godinu, za koju Cappelli ističe kako će biti svojevrsna prekretnica u smislu početka primjene novih turističkih zakona te izrade nove Strategije razvitka hrvatskog turizma, s uporištem na održivom i odgovornom turizmu.
“Za održivost i odgovornost u upravljanju turističkim sektorom zalagat ćemo se i u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije. S ciljem bolje prepoznatljivosti na dalekim tržištima predložit ćemo uspostavu europskog turističkog brenda za zajedničku promociju država, članica EU-a”, rekao je Cappelli.
Dodatna promocija hrvatskog turizma
Kako bi se hrvatski turizam što bolje promovirao na svjetskom tržištu, ove će se godine provesti četiri velike promotivne kampanje, usmjerene na promociju posebnih turističkih proizvoda poput nautičkog i poslovnog turizma, zatim jačanja nacionalnog turističkog brenda te pred i posezone.
“Ponuda hrvatskog turizma predstavit će se na više od 40 svjetskih sajmova te na više od 100 posebnih prezentacija i radionica, koje će se organizirati na ključnim tržištima za Hrvatsku”, naglasio je Staničić. Dodao je kako će se sudjelovanje na Europskom nogometnom prvenstvu, Olimpijskim igrama u Tokiju, Rijeci EPK i na izložbi EXPO Dubai iskoristiti za dodatnu promociju hrvatskog turizma.
Osim toga, HTZ surađuje s internetskom kompanijom Google te globalnim travel platformama Expedia, Lonely Planet i Trip Advisor te raznim svjetskim medijima. Staničić je istaknuo i kako će ovu godinu obilježiti projekt Hrvatski digitalni turizam.
Cro kartica stupila na snagu
Ministarstvo turizma ove je godine povećanu pažnju posvetilo domaćem tržištu pa je tako od 1. siječnja uvedena Cro kartica, kao jedna od Vladinih mjera za poticanje potrošnje domaćih gostiju u ugostiteljstvu i turizmu. To je debitna platežna kartica, s rokom valjanosti od četiri godine, a na nju će poslodavci moći uplatiti 2500 kuna, neoporezivo po radniku.
Banke do kraja travnja moraju u svoju ponudu uvesti Hrvatsku turističku karticu. Važno je napomenuti kako se Cro kartica neće moći koristiti u svim poslovnim objektima nego samo u onima koji su uključeni u program.
Hrvatski model turističke kartice temelji se na mađarskom modelu Szep kartice. Poslodavci godišnje mogu uplatiti radnicima do 7500 kuna neoporezivih davanja i to za božićnicu, uskrsnicu, regres, razne nagrade, a ove godine tom će iznosu moći dodati još 2500 kuna koje će uplatiti na Cro karticu.
U Ministarstvu turizma ističu kako će se korištenjem te kartice, u stabiliziranoj godini provedbe projekta izravno generirati neto prihod u visini jedne milijarde kuna dok procijenjeni utjecaj na nove investicije u turizmu kroz četverogodišnje razdoblje korištenja kartice iznosi četiri milijarde kuna. Ukupna turistička potrošnja ove godine trebala bi iznositi oko 14,3 milijarde eura od čega na domaću potrošnju otpada 1,8 milijardi eura, a tome bi trebala pridonijeti i uporaba Cro kartice.
Hoće li Cro kartica zaista ispuniti svoju svrhu i hoće li ju hrvatski stanovnici koristiti, pokazat će vrijeme, jer mnogi od njih radije žele imati novce na računu i potrošiti ih kako oni misle da trebaju nego da im se nameće u koje će smještajne i ugostiteljske objekte morati otići kako bi ta kartica opravdala svoju svrhu.
EBRD odobrio 100 milijuna eura kredita za turizam u Hrvatskoj i Crnoj Gori
Hrvatski turistički čelnici hvale se kako su u našoj zemlji pokrenute investicije u tu gospodarsku djelatnost. Ide li tome u prilog podatak ili ne – jer nam slijedi novo zaduživanje – da je Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) odobrila 100 milijuna eura kreditnih sredstava Erste banci za razvitak turizma u Hrvatskoj i Crnoj Gori, odnosno za održiva ulaganja u privatna ugostiteljsko hotelska poduzeća i popratne turističke aktivnosti u te dvije zemlje, vidjet će se u sljedećem razdoblju. No, koliko se od ukupnog iznosa odnosi na Hrvatsku, u priopćenju EBRD-a nije navedeno. Ipak, treba naglasiti kako je u Hrvatskoj EBRD do sada uložio više od 3,88 milijardi eura kroz 213 projekata.
