Prijedlog i provedba koncepta paušalnog obrta bila je jedan od pametnijih poteza u poreznim propisima, smatra financijski analitičar Andrej Grubišić u komentaru za portal Otvoreno.hr.
Podsjetimo, Vlada RH uvela je novelu Zakona poreza na dohodak u kojem su paušalni obrtnici u poziciji da ih smatraju prikrivenim zaposlenicima, zbog čega se očekuju moguće i milijunske uplate poreza i doprinosa, a utvrđivat će se u postupcima poreznog nadzora. S obzirom na to je novela ostala nedorečena u nizu stvari vrijedno je istaknuti da se prema stajalištu Hrvatske obrtničke komore može čak govoriti o novom izvorištu pravne nesigurnosti.
PRONAŠLI SU NOVI NAČIN KAKO NAM UZETI NOVAC Kreće porezni nadzor prikrivenog rada
Državi bi trebalo biti svejedno preko kojeg pravnog oblika je netko radio
“Rad bi se trebao, neovisno zove li se on ‘samostalni’ ili ‘nesamostalni’, tretirati porezno jednako. Na primjer, apsolutno je isto ako netko ima svoj d.o.o. ili radi u mojoj firmi. Na pruženu uslugu ta bi osoba dobila 100 kuna. Državi bi trebalo biti svejedno preko kojeg pravnog oblika je netko radio kako bi mu naplatila na tih sto kuna, porez od 10 kuna. A svatko sebi može odlučiti hoće li ili neće imati d.o.o.”
Grubišić navodi da je najskloniji tome da se ne diskriminira između tzv. ‘nesamostalnog’ rada i poduzetničkog rada te se pita: “Zašto bi netko tko ima plaću od 100 kuna bruto dva, platio porez pedeset kuna, a netko tko ima tvrtku i pruža mi istu uslugu preko svoje tvrtke plaća porez od, na primjer dvadeset kuna?“
Nije država ovdje sama sebi svrhom
“Mislim da je paušalni obrt bila jedna od pametnijih stvari koja je predložena i zapravo to funkcionira jako dobro u praksi. Sada ispada kao da netko ovdje vara državu. Ljudi rade ono što im je zakon omogućio”, i podsjeća kako su paušalni obrti probudili ekonomsku aktivnost.
“Nije država ovdje sama sebi svrhom, država za poreze koje plaćamo treba nama dati određene usluge”, ustvrdio je Grubišić i dodao da nije država najbitnija, nego su to pojedinci i država bi trebala služiti ljudima, a ne obrnuto.
Novi prijedlog je dodatno birokratiziranje i kompliciranje te korak unazad, smatra naš sugovornik. Rekao je da se time ponovno potvrđuje da se nerijetko, kada nešto dobro funkcionira u praksi i doprinosi ekonomskoj aktivnosti, s druge strane nalaze birokrati koji kažu da netko ne radi u skladu s intencijama zakona.
“Ja pružam uslugu rada, moj posao nije tumačenje intencija zakona, radim po zakonu kojeg je država napisala. Nije na meni da utvrđujem što je stvarna intencija zakona”, rekao je Grubišić.
Također smatra da bi se koncept koji je sada u paušalnom obrtu, trebao proširiti na sve zaposlenike i poduzetnike kako ne bi bilo diskriminacije između tkz. ‘samostalnog’ i ‘nesamostalnog’ rada.
“Rad i prihodi od rada trebaju se oporezivati po istoj stopi, neovisno radi li netko kroz svoj d.o.o, paušalni obrt, j.d.o.o. i slično”.
Različiti tretmani za istu uslugu
Smatra da je trenutna situacija u kojoj za istu uslugu koju netko nudi, neovisno o tome koja je njihova pravna forma, a dobivaju različiti porezni tretman, nepoštena.
“To je apsolutno neprihvatljivo i diskriminirajuće! Time se samo stvara dodatna birokracija kako bi se sačuvala nekakva pravednost. Odnosno to je ideja nekog birokrata kako bi se opća populacija trebala tretirati”, rekao je Grubišić.
Što se tiče formulacije o prikrivenom nesamostalnom radu naš se sugovornik pita: Što to točno znači, prikriveni nesamostalni rad?
“Ja radim i pružam svoju uslugu. Tu ništa nije prikriveno. Za rad dobivam određenu naknadu. A država mi je rekla da ako to radim kao d.o.o, platit ću porez na dobit od 12 ili 18 posto. Ili ako to ne radim kao d.o.o., nego sam zaposlen, onda ću platiti poreze, prireze, doprinose… u efektivnom iznosu od možda 30, 40 ili 50 posto. Ne razumijem koja je logika takvog različitog tretmana ako radim istu uslugu?”, pitao se Grubišić.
“To što država predlaže ne treba uzimati zdravo za gotovo, kao da je to jedino ispravno, i da svi s druge strane namjerno rade nešto neispravno i protiv države”, upozorio je Grubišić i upitao: “Tko kaže da je državni birokrat u svojim namjerama i propisima uvijek u pravu? Dapače, mislim da su oni najveći generatori problema što pokazuje i statistika u gospodarstvu”.
Napravio se korak unatrag
Odredbu da porezni službenici samostalno tumače što je prikriveni ili neprikriveni samostalni rad naš sugovornik smatra korakom unatrag te apelira Vladu:
“Pustite ljude neka rade i tretirajte nas sve na isti način, neovisno ima li netko firmu ili je zaposlen kod poslodavca. Stavite istu stopu poreza na jedno i na drugo i ne ćete imati nikakav problem. Vi ste zakomplicirali sustav jer ste stavili različite stope poreza. Mi se samo možemo prilagoditi zakonskom prijedlogu. Međutim, kada se mi prilagodimo zakonskom okviru Vi tada kažete da je ideja zakona bila nešto drugo”, uputio je Grubišić vlastima.
Time upozorava da se ne prihvaćaju olako teze da neki pokušavaju izigrati državu jer se ljudi ponašaju u skladu sa zakonom kojeg nisu pisali, nego ga je pisao neki državni službenik.
Zašto bi plaćali veći porez ako država ne daje bolju uslugu na to?
“Moje je pitanje: na koji je način pravednije i motivirajuće za nekoga tko treba imati 20 tisuća kuna neto plaću, odnosno 40 tisuća bruto 2, da on svojem poslodavcu kaže: ja želim 20 tisuća neto plaću, poslodavac kaže znam, ali to je 40 tisuća bruto 2 i ja ti toliko ne mogu platiti? To će sasvim sigurno ostaviti posljedice”, rekao je Grubišić.
Zaključno je Grubišić rekao da prijedlog zakona treba okrenuti naopako, jer nije ključno pitanje tko će nadzirati ili kako će se dijeliti kazne za ne pridržavanje uvjeta, nego je cijeli taj koncept krivi.
“Upravo taj koncept treba proširiti na ostatak gospodarstva tako da nema diskriminacije između poreza na dobit, poreza na dohodak. Ti trebaš imati svoji OIB, za taj OIB imaš primitke koji su vezani i na te primitke plaćaš porez od ‘X’. Je li taj OIB firma ili obrt svejedno je. Nema diskriminacije. Svi plaćamo 10, 15, 20 posto ili koliko se dogovorimo da trebamo plaćati porez”, rekao je Grubišić.
“Međutim, vladajući su rekli ne. Ne plaćate isto. Ja od države ne dobijem ništa bolju ili lošiju uslugu ako svoj rad naplatim kroz nesamostalan rad ili kroz paušalni obrt. Zašto bi ja tražio način kako bi platio što više poreza ako ne dobijem veću ili bolju uslugu zauzvrat?“, zapitao se je Andrej Grubišić za Otvoreno.hr.
